Proizvodnja peleta u BiH: Ekološki prihvatljivo, ekonomski isplativo

Pelet(1)Bosna i Hercegovina je zemlja bogata različitim izvorima energije i u ovom se sektoru konstantno bilježe uspjesi. Jedna od uspješnih inicijativa je i proizvodnja drvnog peleta od piljevine i sječke drveta, pri čemu se većina proizvoda plasira na tržišta Evropske unije gdje države subvencioniraju kupovinu ovog efikasnog i čistog materijala za ogrjev, piše Novo vrijeme.

Proizvoditi ekološki prihvatljiv i ekonomski isplativ izvor energije san je mnogih zemalja i kompanija. Potrebno je osigurati početna investicijska sredstva, redovnu opskrbu sirovina te plasman na tržište, zapošljavajući pritom određen broj radnika.

Upravo takve primjere naći ćemo u Bosni i Hercegovini koja, uz silne probleme s kojima se suočava, bilježi pozitivne rezultate u oblasti proizvodnje peleta kao novog ogrjevnog materijala. Koristeći drvnu masu koja otpada i koja se ne koristi u daljoj fazi obrade drveta, više od 18 bosanskohercegovačkih kompanija pretvara tu beskorisnu masu u pelet koji uspješno prodaju na tržištu Evropske unije.

Stranci prepoznaju potencijal

Jedna od firmi koje se bave proizvodnjom peleta jeste i fabrika peleta “Eragon”. Otvorena je kao rezultat italijanske investicije i posjeduje kapacitete proizvodnje od četiri tone po satu, a zapošljava oko 30 radnika. Ukupna investicija, uključujući i nabavku savremenih mašina, koštala je 3,5 miliona eura, i većina proizvodnje namijenjena je stranom tržištu.

Istovremeno u BiH postoje i kompanije koje proizvode mašine koje su neophodne za proizvodnju i korištenje peleta. Metalna industrija “Kovan” iz Gračanice bavi se proizvodnjom kotlova na pelet, a s obzirom na to da imaju oznaku “CE” svoje proizvode plasiraju i u Evropu. Također proizvode i pogone za proizvodnju drvnog peleta. Stoga, možemo zaključiti da BiH posjeduje kapacitete koji će u potpunosti zadovoljiti potrebe kompanija za gradnjom pogona za pelet, proizvodnjom peleta kao i za korištenjem peleta u domovima, kompanijama ili drugim ustanovama.

Otpad pretvoren u novac

Proizvodnja peleta počiva na znatnim količinama drvne mase koja ne učestvuje u kasnijim fazama proizvodnje. Najinteresantniji proizvod svakako su drvni peleti koji su veoma traženi na tržištu i služe kao izvor energije koja zamjenjuje električnu energiju, plin, naftu, ugalj itd. Ali za proizvodnju peleta potrebno je osigurati nekoliko ključnih pretpostavki kao što su: zadovoljavajuća količina drvnog ostatka, specifična granulacija drvnog ostatka, adekvatan nivo vlažnosti te oprema za proizvodnju.

Vrijednost investicije u otvaranju ovakvih pogona ovisi o planiranoj proizvodnoj količini. Pelet se najčešće pakuje u vreće od 15 do 50 kg, pogodne za individualne korisnike koji su u svoj dom već ugradili kotao za pelet. Ali najveća prepreka za povećanu proizvodnju peleta svakako jeste ograničena dostupnost repromaterijala – piljevine i sječke drveta.

Potražnja za peletom u EU

Evropska unija predstavlja najvažnije tržište za bh. proizvođače peleta, ali je globalno i najveće tržište ovih proizvoda. Izvještaj USAID-a o tržištu peleta navodi da je tržište EU podijeljeno u tri segmenta:

– tržište peleta za proizvodnju električne energije (Holandija, Belgija, United Kingdom);

– tržište peleta za grijanje (Njemačka, Austrija, Italija, Irska);

– kombinirana tržišta (Danska, Švedska)

S obzirom na to da je tržište rascjepkano na velik broj manjih proizvođača i prodajnih firmi, bosanskohercegovačkim se kompanijama preporučuje ostvarivanje saradnje s velikim prodajnim firmama i potpisivanje dugoročnih ugovora o opskrbi, kako s firmama u EU tako i s kooperantima u BiH.

Susjedi slijede primjer

U isto vrijeme, i naš prvi susjed Hrvatska je prepoznala potencijal peleta, te na godišnjem nivou hrvatske kompanije proizvedu oko 150.000 tona peleta. No, postoji potražnja a i potencijal za mnogo veću proizvodnju, jer se iz šuma u Hrvatskoj godišnje može dobiti oko četiri miliona prostornih metara biomase. I državne institucije također podržavaju razvoj ovog sektora, pa je tako Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo 300 peći namijenjenih za taj ogrjev i podijelilo ih školama i bibliotekama.

Osim toga, zemlje EU subvencioniraju cijenu peleta sa 24 eura po toni zbog smanjene emisije CO2. Pažnja koja se poklanja ovoj industriji u EU signal je i bh. vlastima da strateški pristupe ovom sektoru te iznađu načine da i BiH poveća potrošnju peleta. Time bi ovaj energent doprinio efikasnijem i ekološki prihvatljivijem sistemu grijanja u BiH, a također bi umanjio račune za grijanje čiji se iznosi povećavaju iz godine u godinu.