Na današnji dan svečano potpisan Dejtonski mirovni sporazum.

Na današnji dan prije 20 godina, u Elizejskoj palači u Parizu, svečano je potpisan Daytonski mirovni sporazum.

Mirovni sporazum, koji je zvanično prekinuo rat u BiH potpisali su Alija Izetbegović, predsjednik Republike BiH, Slobodan Milošević, predsjednik tadašnje SR Jugoslavija i Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske, uz posredovanje SAD- a odnosno glavnog američkog pregovarača, veleposlanika Richarda Holbrookea – tvorca ovog mirovnog sporazuma i generala Wesleya Clarka.

U Daytonu, BiH je podijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku, a Bosna i Hercegovina je, uz neke manje izmjene, suštinski i danas tako uređena.

“Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, 14. decembra 1995. godine.

Ovim ugovorom je definisan povratak izbjeglica na svoja prijeratna ognjišta (što još uvijek nije ispunjeno), te je obezbjeđena potpuna ravnopravnost svih naroda na teritoriji BiH (što se jos uvijek ne provodi).

Američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijeri Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, garantovali su provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je i danas osnova za funkcionisanje Bosne i Hercegovine kao države.
Milošević, Tuđman i Izetbegović
Analitičar i ekspert za pitanja evropskih integracija Zekerijah Smajić u intervjuu za agenciju Anadolija podsjetio je kako Daytonski mirovni sporazum ima privremeni rok trajanja, do uspostave stabilnog mira u BiH, te da samim tim i njegov Aneks 4 služi privremeni Ustav do usvajanja novog.

Dobre i loše strane

“Jedan od temeljnih principa na kojima je Daytonski sporazum zasnovan je teritorijalna podjela BiH po ključu 51-49 (51 posto teritorije Federaciji BiH i 49 posto Republici Srpskoj), koji je usaglasila takozvana kontakt grupa. Na taj način je BiHnastavila svoj život kao cjelovita suverena i nezavisna država, sa očuvanim međunarodno pravnim subjektivitetom u odnosima sa drugim državama i članstvom u međunarodnim organizacijama.

U tom kontekstu dobre strane Daytonskog mirovnog ugovora leže u činjenici da su u ovaj ugovor ugrađeni elementi koji omogućavaju konsolidaciju svih državnih instrumenata i uspostavljanje savezne državnosti na teritoriji cijele BiH.

Loše strane Daytonskog mirovnog ugovora su u tome što su ostavljene i mogućnosti za aktivno zagovaranje tzv. etno-federalizma na neprirodnim osnovama teritorijalne podjele BiH uspostavljene ratnim djelovanjima”, pisao je Miro Lazović za Al Jazeeru.