BiH zemlja gojaznih ljudi – savjeti stručnjaka u borbi protiv nagomilanih kilograma

tezinaPrema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u BiH skoro dvije trećine stanovnika ima problem s viškom kilograma. Naša zemlja se po broju gojaznih ljudi nalazi na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Evropi.

Prema ovim podacima, BiH ima 62,9 odsto debelih stanovnika. Istraživanje je pokazalo i da stanovnik u BiH dnevno u prosjeku pojede oko pet kriški hljeba, dok oko 12 posto ljudi svakodnevno konzumira keks, kolač ili neke druge slatkiše.

Nutricionisti već godinama upozoravaju na činenicu da građani u BiH jedu najviše tijesta u Evropi, a vrlo malo mesa. Interesantan je i podatak iz Ministarstva zdravlja RS da svaki peti stanovnik uopšte ne razmišlja o svom zdravlju prilikom izbora načina ishrane te da „stanovnici s nižim stepenom obrazovanja, kao i oni u ruralnim područjima, poklanjaju manje pažnje zdravlju pri izboru hrane“. O načinu ishrane i zdravlju, prema ovom istraživanju, najmanje vode računa građani Trebinja, a najviše Doboja.

Zbog podatka da je oko pet posto djece do pet godina u RS gojazno, nadležni u ovom entitetu poveli su niz aktivnosti kako bi ovaj problem riješili i spriječili šire razmjere u budućnosti. Tako u sklopu projekta Fonda zdravstvenog osiguranja RS, grupa pretile djece deset dana boravi na Jahorini, gdje uz pomoć stručnog tima nastoje smršaviti i promijeniti životne navike.

Mališanima teško padaju nove navike, a priznaju da im nova hrana i nije baš omiljena. Koliko im nedostaje kaloričnija ishrana, pokazuju i na psihološkim radionicama. Na jednoj od njih, na primjer, djeca su imala priliku da nacrtaju svoj san. Jedan od dječaka je napisao kako mu je jedini san da jede ćevape i hamburger te pije kolu – objašnjavaju u Fondu.

Ministarstvo zdravlja RS je još prije dvije godine pokrenulo inicijativu za uvođenje poreza na nezdravu hranu, u smislu uvođenja taksi kojima bi bile oporezovane grickalice, gazirani sokovi i brza hrana. Inicijativa je pokrenuta zbog rezultata istraživanja Instituta za javno zdravstvo RS, koje je pokazalo da su školarci u RS mnogo gojazniji nego prije deset godina.

Doktor Ljiljana Stanivuk, subspecijalista ishrane u Institutu za zaštitu zdravlja RS, rekla je da, kada je u pitanju višak kilograma, ne postoji starosna dob za koju bi se reklo da je pošteđena ovog problema. Poznato je da djeca na rođenju mogu imati prekomjernu tjelesnu masu, kao i u toku svog rasta i razvoja, a isto tako odrasle osobe svih starosnih dobi mogu da budu gojazne.

“Bitni preduslovi za očuvanje  i unapređenje zdravlja su fizčka aktivnost i pravilna ishrana. Osnovni principi pravilne ishrane podrazumjevaju pravilan izbor, to jest raznovrsnost namirnica, kao i odgovarajuća zastupljenost pojedinih namirnica u ishrani, zatim pravilan način pripreme namirnica i pravilan dnevni ritam obroka. Nepravilna ishrana je jedan od faktora rizika za nastanak masovnih nezaraznih bolesti na koji se može uticati, sa jasnim dokazima da promjena načina ishrane može imati snažan uticaj na zdravstveno stanje stanovništva”, kaže Stanivukova za BUKU.

 

Istraživanje zdravlja stanovništva Republike Srpske koje je provedeno 2010. godine od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpke pokazalo je da u RS “tri glavna obroka redovno konzumira 42,4% odraslog stanovništva, a tri četvrtine stanovništva redovno doručkuje (74,7%). Žene u značajno manjem procentu konzumiraju sva tri obroka (38,1%) u odnosu na muškarce (47,5%). Sva tri obroka najčešće konzumira stanovništvo starosne dobi 18-24 godine (50,2%). Kada je u pitanju konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda evidentirano je da bar jednu šolju  konzumira 41,3%  odraslog stanovništva u RS”.

Stanivukova dodaje da su žitarice veoma bitne u ishrani i preporučuje da se konzumiraju cijele žitarice i proizvodi od cijelog zrna žitarica. Istraživanja su, međutim, pokazala da odraslo stanovništvo RS čak u 68,7% slučajeva ne konzumira ovu vrstu namirnica.  Doktorica Stanivuk kaže da se slatkiši, grickalice, brza hrana, kolači, bijeli hljeb i proizvodi od bijelog brašna svrstavaju u namirnice koje treba konzumirati što rjeđe i u što manjim količinama.

Studija “Antropometrijske karakteristike djece u osnovnim školama na području grada Banjaluke” pokazala je da je tri petine djece između 7 i 15 godina uhranjeno, te da je svaki 10 učenik pothranjen.

“Ukupno povećana tjelesna masa je zabilježena kod jedne petine ispitanika, od čega je sa prekomjernom tjelesnom masom, bilo 13,1 % ispitanika, a gojazno 8,3% ispitanika. U navedenoj studiji je utvrđena snažna pozitivna korelacija između materijalnog stanja porodice i vrijednosti antropometrijskih parametara, koja je i visoko statistički značajna, što upućuje na izrazit značaj pružanja socijalne podrške i edukacije upravo u ranjivim porodicama koje su usljed neadekvatne i siromašne ishrane najizloženije riziku gojaznosti ili pothranjenosti”, objasnila je doktorica Ljiljana Stanivuk.

Ona ističe da je u gotovo svim istraživanjima utvrđeno da mladi “uglavnom biraju nezdrave namirnice; konzumiraju nedovoljno voća, povrća i ribe; često pribjegavaju konzumiranju slatkih i slanih grickalica i šećera, zaslađenih bezalkoholnih pića sa nižim postotkom voća; konzumiraju manje od preporučenih dnevnih obroka uz nepravilan ritam obroka, i često izostavljanje doručka i večere”, ističe naša sagovornica.

GOJAZNOST: VODEĆA BOLEST SAVREMENE CIVILIZACIJE

Doktor Ljiljana Stanivuk rekla je da je gojaznost hronična bolest (bolesno stanje), koja se ispoljava prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Objašnjava da je epidemija ovog oboljenja širom svijeta u stalnom porastu, pa se gojaznost svrstava među vodeće bolesti savremene civilizacije. Ona dovodi do brojnih i teških komplikacija na mnogim organima i organskim  sistemima, djelujući istodobno na dva polja.

“Glavni je faktor rizika za nastanak široke lepeze kardiovaskularnih oboljenja. Na taj način, gojaznost pored očiglednih estetskih, može stvoriti i ozbiljne zdravstvene  probleme i da tako utiče na  kvalitet života. Gojaznost se podjednako često javlja u svim  životnim dobima kod oba pola”, kaže doktorica.

Ističe da se u savjetovalište za pravilnu ishranu Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske u najvećem procentu upućuju gojazni pacijenti (do 80% od ukupnog broja pacijenat), dok su oboljeli od anoreksije ili bulimije u manjem broju (1-2% pacijenata).

 

Doktor Mirjana Bojić, internista–endokrinolog u Kliničkom Centru Banjaluka, objašnjava da je za postavljanje dijagnoze gojaznosti neophodno izmjeriti tjelesnu visinu i tjelesnu težinu i na osnovu ovih prametara izračunati indeks tjelesne težine (BMI).

“Dobijena vrijednost pokazuje stepen uhranjenosti i rizik za oboljevanje. Što je vrijednost BMI veća, to je i rizik za oboljevanje veći. Vrijednost BMI preko 30 kg/m2 znatno povećava rizik za oboljevanje, pa čak i za  smrtnost. Gojaznost nastaje kao posljedica više faktora. To su nasljedni faktori, jer neće biti svi gojazni koji su izloženi istim faktorima sredine”, rekla je Bojićeva za BUKU.

Prema njenim riječima, ostali faktori koji će dovesti do gojaznoti su neadekvatna i nepravilna ishrana (količina hrane, neredovno uzimanje obroka, vrsta hrane), psihogeni faktori (izloženost i reakcija na stres, emocionalna nestabilnost), životna dob (starenjem se usporavaju svi fiziološki procesi – varenje…), pol (žene su češće gojazne posebno nakon menopauze), fizička neaktivnost (rad u kući nije dovoljna fizička aktivnost), poremećaji lučenja žlijezda s unutrašnjim lučenjem (česte bolesti štitne žlijezde, jajnika i druge).

“Gojaznost se ispoljila kao bolest modernizacije uslova u kojim živimo i radimo. Obroci su neredovni, količina hrane je veća nego što je neophodno, budući da je fizička aktivnost nedovoljna, a količina svakodnevnog stresa je velika. Ne treba da se zaborave ni navike u ishrani koje se stvaraju još nakon rođenja, jer uvriježeno je mišljenje ‘ako dijete više jede, bolje će napredovati’”, ističe ona.

Doktorica Bojić napominje da su posljedice neliječene gojaznosti izražene na svim organima: jetri, gušterači, plućima, srcu, kičmi…  Ona dodaje da je u održavanju normalne tjelesne težine neophodno da obroci budu redovni, količina prilagođena prema vrsti posla kojim se osoba bavi i mogućnosti fizičke aktivnosti.

Tarik Šešić, fitnes trener, rekao je da ljudi u BiH vole da jedu, ali i da je ta hrana mnogo kalorična.

“Sva naša tradicionalna jela su jako kalorična i ne možemo reći da spadaju pod neku zdravu ishranu. Ljudi kod nas nisu navikli da se bave fizičkom aktivnošću, rijetki su oni koji vode računa o svom zdravlju i tek nakon ozbiljnih zdravstvenih problema shvate da je vrijeme da promijene neke stvari. Pored toga, loša materijalna situacija i nizak životni standard utiču na gomilanje kilograma”, kazao je za BUKU Šešić.

 

Fitnes trener ističe da je vježbanje važno, koliko i vođenje računa o prehrani, a danas se jako malo ljudi redovno bavi nekom fizičkom aktivnošću ili to počnu činiti tek kada dobiju višak kilograma. Da bismo spriječili dobijanje viška kilograma, Šešić ističe da trebamo hranu koju unesemo u organizam i potrošiti.

Da bi vježbe imale efekat naš sagovornik ističe da bi rekreativci trebali vježbati tri do četiri puta sedmično.

“Preporučio bih svim početnicima da prvih mjesec–dva potraže stručnu pomoć kada je u pitanju vježbanje u teretani. Treba praktikovati kombinaciju vježbanja sa utezima i cardio treninga za najbolji rezultat, jer ne treba zapostavljati ni jedan dio tijela kao ni raditi samo cardio trening ili samo trening sa utezima”, kaže Šešić.

Na kraju napominje da vježbanje i zdrava hrana idu jedno sa drugim i kombinacija toga je recept za uspjeh, dobar fizički izgled i kondiciju.

“Svako treba da nauči osnove zdrave i balansirane prehrane, koja hrana je bogata proteinima, koja ugljikohidratima, a koja zdravim mastima. Iz prehrane je postepeno potrebno izbaciti šećer, voćne i gazirane sokove, kao i brzu hranu. Jedite četiri do pet obroka dnevno, ali da su ti obroci bogati proteinima sa dosta povrća i malo umjerenijim porcijama voća”, zaključuje Šešić.

Za održavanje normalne tjelesne težine važna je umjerenost u ishrani i redovno vježbanje. Gojazne osobe bi trebalo da se posavjetuju sa ljekarima prilikom skidanja kilograma i da se u tu borbu upuste što prije, jer ova bolest modernog doba ima višestruko štetne posljedice po ljudski organizam.

Buka.com