Više nema isplate plate bez uplate doprinosa

2349

Novim zakonskim rješenjima o porezu na dohodak i doprinosima u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine nisu zadovoljni ni poslodavci, ni sindikati, ni struka, a pogotovo nisu radnici. Ocjenjuje se da sve opet ide preko leđa radnika, ali i da zakoni neće proći u parlamentarnoj proceduri upravo zbog činjenice da Bosnu i Hercegovinu početkom listopada očekuju izbori. I dodatno – da to nisu reformski, nego kozmetički zakoni.

Iz kabineta federalnog premijera Fadila Novalića stigla su dva zakonska prijedloga – o porezu na dohodak te o doprinosima. Njima se predviđa da poslodavci budu oslobođeni plaćanja poreza na dohodak u iznosu do 700 konvertibilnih maraka (350 eura). Dohodak od 700 do 1.500 KM (350 do 750 eura) bio bi oporezovan s 10 posto, a s 20 posto dohodak iznad 1.500 KM (750 eura). Osnova Prijedloga zakona o doprinosima jeste da se proširi porezna osnovica i smanji stopa doprinosa sa 41,5 na 33,5 posto.

Ekonomski analitičari takva zakonska rješenja vide kao “puku ekstrakciju bogatstva iz realnog ka javnom sektoru“, sindikalisti smatraju kako se radi o ispunjavanju “naloga stranih mentora, kojima je cilj svježa i sposobna radna snaga“, a poslodavci kako nije točno da se radi o “neutralnoj reformi”. No, premijer Novalić smatra kako se radi “o dva izuzetno bitna reformska zakona, koji imaju za cilj, s jedne strane, rasterećenje privrede, a s druge, bolju zaštitu prava radnika“.

Dodatni prostor za izbjegavanje poreza

Prijedloge Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak treba promatrati kao jedinstven reformski paket, koji povećava bruto trošak rada u Federaciji, ukazuje Admir Čavalić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, ali i upozorava da to “u konačnici čini privredu manje konkurentnom“.

Vukelić: Natjerati odgovorne da rade svoj posao

Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik specijaliziranog portala Capital.ba, smatra da je progresivno oporezivanje pravednije od postojećeg sistema.

No, problem može nastati kada se ono uvodi u državi poput Bosne i Hercegovine, za koju kaže da nema dobro razvijene kontrolne mehanizme.

”Postoji opasnost da veliki broj poslodavaca dio plate isplaćuje na crno, kako bi legalno prikazane zarade držao ispod ljestvice za koju je predviđena manja stopa. No, to nije razlog da ne krenemo u reformu oporezivanja, već da vlast natjera odgovorne od poreske uprave do inspektorata da rade svoj posao”, kaže.

Podsjeća da je ministar financija bh. entiteta Republika Srpska Zoran Tegeltija još prije pet godina najavio uvođenje progresivnog oporezivanja, ali je, ‘očigledno pod pritiskom poslovnog lobija odustao od toga, što je i priznao prošle godine‘.

Nema govora o neutralnom poreskom efektu“, konstatira.

Nejasno mu je, kada je riječ o predloženom progresivnom oporezivanju, “šta je ultimativni cilj uvođenja navedenog i zamjene proporcionalne porezne stope“.

Slično kao i kod mogućnosti diferencirane stope poreza na dodanu vrijednost, ovakvi modeli otvaraju dodatni prostor za izbjegavanje plaćanja poreza“, ukazuje Čavalić.

Kalkulacije koje je napravilo Udruženje poslodavaca Federacije potvrđuju Čavalićev stav da se ne radi o neutralnoj reformi, jer će po tim obračunima prihodi u proračun porasti i do dva posto. Mišljenja su i da je “slanje prijedloga zakona u parlamentarnu proceduru direktna posljedica pritiska predstavnika određenih međunarodnih finansijskih organizacija“.

Poslodavci uvjereni da zakoni neće proći

Isto tako, upozoravaju da bi zakonska rješenja dovela do rasterećenja viših plaća koje dobivaju zaposleni u javnom sektoru, dok bi niže plaće bile dodatno opterećene. To bi, opet, dovelo do novih nameta u realnom sektoru, koji je “i sada po velikim pritiskom različitih davanja prema državi“. Umjesto rasterećenja realnog sektora, usvajanje ovih prijedloga zakona bi dovelo do novih opterećenja, naglašavaju.

Uvjereni su i da zakoni neće proći te da će zastupnici u Parlamentu Federacije “djelovati u interesu onih koji su ih birali, pokazati ekonomski patriotizam i odbiti da štite interese Međunarodnog monetarnog fonda, na taj način što neće usvojiti prijedloge zakona o doprinosima i porezu na dohodak u obliku koji je predložila Vlada Federacije… Sigurno je da stranke neće preuzeti rizik glasajući za predložene zakone četiri mjeseca pred izbore“, konstatiraju.

Da oni koje zastupaju parlamentarci, a pogotovo radnici u Federaciji, neće imati nikakve koristi od predloženih zakonskih rješenja smatraju i u Samostalnom sindikatu osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije. I oni prstom upiru u MMF i Svjetsku banku, ali i na “političke stranke i njihove predstavnike u vlasti te one poslodavce kojima je jedini cilj bogaćenje preko leđa radnika“.

Progresivni način oporezivanja će ugroziti i penzionere, učenike i studente, jer radnici izdržavaju svoju djecu, očeve, majke… Apsurdno je da radnik koji izdržava više članova porodice, gubi više. Još apsurdnije je oporezivanje naknada za smrt, bolest, invaliditet, pa čak i otpremnina u slučaju tehnološkog viška radnika. Novalićevi takozvani progresivni zakoni će uništiti ovu zemlju i sve one koji žive u njoj“, smatra Saudin Sivro, predsjednik ogranka spomenutog sindikata u Kantonu Sarajevo.

Topli obrok i regres kao ostaci prošlih vremena

Kao poseban problem pojavljuje se priča o isplati toplog obroka, naknade za prijevoz i regresa. Dok ih mnogi smatraju ostatkom nekih prošlih vremena te predlažu da se sve te naknade uvrste u ukupnu plaću, sve se češće čuju i upozorenja o raširenoj praksi isplate radnika upravo kroz topli obrok i prijevoz, a samo da bi se izbjegli porezi. Na to je upozorio i Novalić, objasnivši da je osnova prijedloga Zakona o doprinosima “proširiti poresku osnovicu, dakle iznos od kojeg se obračunava porez, te da to više ne bude samo plata, već i topli obrok, regres i druge naknade“.

Zakonska rješenja će konačno zaustaviti učestalu praksu da se radnicima dio plate isplaćuje kroz, na primjer, nerealno veliki topli obrok, a s ciljem da se izbjegne plaćanje poreza. Ovo možda radnicima na kratke staze nije značilo ništa, no dugoročno je itekako bitno da sva primanja budu uredno evidentirana, jer su ona, između ostalog, osnova budućih penzija“, ukazao je Novalić.

Koliko ko izdvaja za doprinose

Prema dostupnim podacima, kojima raspolaže Centar za politike i upravljanje, na području Federacije Bosne i Hercegovine trenutno se za mirovinsko i invalidsko osiguranje izdvaja 23 posto (po novom modelu 18,5 posto), za zdravstveno osiguranje 16,5 posto (po novom 13,5 posto), a za nezaposlenost dva posto (po novom modelu 1,5 posto).

To znači da su trenutna izdvajanja za doprinose 41,5 posto, dok bi predloženim zakonskim izmjenama to bilo 33,5 posto.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, za mirovinsko osiguranje se izdvaja 18,5 posto, za zdravstveno 12 posto, za nezaposlenost 0,8 posto i za zaštitu djece 1,7 posto, što ukupno čini 33 posto ukupnih doprinosa.

Odgovara mu sindikalist Sivro, upozoravajući da, “ukoliko ne dođe do produženja Općeg kolektivnog ugovora, odnosno granskih kolektivnih ugovora kojima je definirano pravo na naknadu za topli obrok, prevoz i regres (jer nisu u pitanju zakonske kategorije), poslodavci definitivno gube obavezu isplate ovih naknada“.

Bez obaveze i bez koristi skoro izvjestan ishod će biti potpuni nestanak ovih naknada, koje nemaju karakter plaće u najvećem broju slučajeva. Ne postoje nikakve garancije da će ove naknade biti transformirane u platu radnika u istom iznosu (to će, praktično, ovisiti od dobre volje poslodavca), tako da je pitanje njihovog poreskog tretmana u ovom slučaju potpuno irelevantno“, kaže Sivro.

Kako do istinske reforme?

Oni koji na cijelu priču gledaju sa strane ukazuju kako je “evidentno da ovakve zakonske izmjene ne ispunjavaju svoj osnovni cilj – smanjenje poreznog opterećenja rada u Federaciji“. Iz Centra za politike i upravljanje spremni su reći kako su “ovakve izmjene poreske politike više računovodstvena vježba, nego suštinska porezna reforma“.

Istinska reforma treba značajno manje oporezovati rad, kako bi naša ekonomija, naročito proizvodna, bila konkurentnija. Jednostavno rečeno, oporezivanje treba biti prebačeno sa proizvodnje na potrošnju, što se ovim izmjenama ne dešava“, kaže Adis Muhović, izvršni direktor ovog centra.

Kad su u pitanju prijedlozi federalne Vlade, a uz konstataciju da se njima smanjuje oporezivanje niskokvalificiranih, odnosno slabije plaćenih poslova, a povećavaju oporezivanje kvalitetnih i dobro plaćenih poslova za koje su potrebne više kvalifikacije, upozoravaju i na moguće posljedice. Po Muhoviću, stimulirat će se investicije u niskokvalitetne poslove, troškovi kreiranja kvalitetnih i visokoakumulativnih poslova će biti veći, a progresivne mjere mogu dodatno potaknuti isplatu dijela plaće na crno.

Pored činjenice da predloženo rješenje nije suštinska reforma, već kozmetička promjena, koja može imati loše implikacije, važno je napomenuti da je dostavljanje prijedloga zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima Parlamentu Federacije određeno kao jedini uslov za zaključenje drugog pregleda u okviru Proširenog aranžmana s MMF-om i dobijanje treće tranše kredita“, zaključuje Muhović.

Mladen Obrenović (Al Jazeera)