Sutra presuda Iliji Jurišiću

Sutra presuda Iliji Jurišiću

 

Srbijanski Odjel za ratne zločine izreći će sutra prvostupanjsku presudu Iliji Jurišiću povodom optužbi da je zapovijedio napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli 1992. godine kada je nastradao najmanje 51 vojnik.
 To će Jurišiću biti druga prvostupanjska presuda pošto mu je prvu kojom je bio osuđen na 12 godina zatvora ukinuo Apelacijski sud i naložio da se suđenje ponovi pred potpuno novim sudskim vijećem.
 Tužiteljstvo za ratne zločine predložilo je sudu u završnoj riječi da Jurišića osudi na 15 godina zatvora, dok je njegova obrana traži oslobađanje od optužbi, javlja Tanjug.
 Jurišiću je prvu presudu kojom je bio osuđen na 12 godina zatvora zbog kaznenog djela nedozvoljena sredstva borbe, odnosno napada na kolonu JNA 1992. godine, ukinuo Apelacijski sud u Beogradu 11. listopada 2010. i istog dana mu je ukinuo i pritvor u kojem je proveo dvije i pol godine.
 Njemu se ponovno sudilo zbog optužbe da je kao dežurni operativnog stožera stanice sigurnosti Tuzla naredio napad na kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz kasarne Husinska buna, 15. svibnja 1992. godine, riječima “na vatru odgovori vatrom”.
 U napadu na kolonu JNA u Tuzli 15. svibnja 1992. godine poginuo je najmanje 51 vojnik, oko 50 njih je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila.
 Apelacijski sud je u nalogu za ponavljanje prvostepenog postupka naložio sudu da utvrdi zašto se tuzlanski garnizon povlačio i po čijoj naredbi, kao i je li Jurišić znao za “perfidni plan” kriznog stožera Tuzle na čelu sa Mehmedom Bajrićem.
Prema stavu Apelacijskog suda, prvostupanjski sud treba istražiti i utvrditi ulogu kriznih stožera tijekom sukoba u Bosni.
 Jurišić je u srpnju prošle godine na početku ponovljenog suđenja negirao krivnju ističući da mu je “savjest mirna i obraz čist”. Pored ostalog naveo je da nije bio zapovjednik i da ni o čemu nije mogao samostalno donositi odluke.
 Jurišić je bio uhićen 14. svibnja 2007. godine u beogradskoj zračnoj luci “Nikola Tesla “, po međunarodnoj potjernici . Tužiteljstvo za ratne zločine preuzelo j

Srbijanski Odjel za ratne zločine izreći će sutra prvostepenu  presudu Iliji Jurišiću povodom optužbi da je komandovao napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli 1992. godine.

To će Jurišiću biti druga prvostepena presuda pošto mu je prvu kojom je bio osuđen na 12 godina zatvora ukinuo Apelacijski sud i naložio da se suđenje ponovi pred potpuno novim sudskim vijećem.

Tužiteljstvo za ratne zločine predložilo je sudu u završnoj riječi da Jurišića osudi na 15 godina zatvora, dok je njegova obrana traži oslobađanje od optužbi, javlja Tanjug.

Jurišiću je prvu presudu kojom je bio osuđen na 12 godina zatvora zbog kaznenog djela nedozvoljena sredstva borbe, odnosno napada na kolonu JNA 1992. godine, ukinuo Apelacijski sud u Beogradu 11. oktobra 2010. i istog dana mu je ukinuo i pritvor u kojem je proveo dvije i pol godine.

Njemu se ponovno sudilo zbog optužbe da je kao dežurni operativnog stožera stanice sigurnosti Tuzla naredio napad na kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz kasarne Husinska buna, 15. maja 1992. godine, riječima “na vatru odgovori vatrom”.

U napadu na kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine poginuo je najmanje 51 vojnik, oko 50 njih je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila.

Apelacijski sud je u nalogu za ponavljanje prvostepenog postupka naložio sudu da utvrdi zašto se tuzlanski garnizon povlačio i po čijoj naredbi, kao i je li Jurišić znao za “perfidni plan” kriznog stožera Tuzle na čelu sa Mehmedom Bajrićem.

Prema stavu Apelacijskog suda, prvostupanjski sud treba istražiti i utvrditi ulogu kriznih stožera tijekom sukoba u Bosni.

Jurišić je u srpnju prošle godine na početku ponovljenog suđenja negirao krivnju ističući da mu je “savjest mirna i obraz čist”. Pored ostalog naveo je da nije bio zapovjednik i da ni o čemu nije mogao samostalno donositi odluke.

Jurišić je bio uhapšen  14. maja 2007. godine u beogradskoj zračnoj luci “Nikola Tesla “, po međunarodnoj potjernici . Tužiteljstvo za ratne zločine preuzelo je predmet od Vojnog tužiteljstva u Beogradu, 2004. godine.

Avaz