Sead Imamović: Tunel Ribnica je investicija koja spašava Rudnik Kakanj

Prva tri mjeseca ove godine u Rudniku Kakanj ostvareni su odlični rezultati u proizvodnji uglja, a sva tri mjeseca donijela su pozitivan finansijski rezultat. Kako je u razgovoru za Oslobođenje kazao vršilac dužnosti direktora ZD RMU Kakanj Sead Imamović, bilo je planirano iskopati 299.976 tona, a zaključno sa 31. martom proizvedene su 314.584 tone, što je ostvarenje od 104,87 posto. Ovaj rezultat dolazi poslije dužeg vremenskog perioda, što bi trebala biti najava uspješne poslovne godine u kakanjskom rudniku.

Nakon dužeg vremenskog perioda dogodilo se da je RMU Kakanj u sva tri prva mjeseca na početku godine poslovao pozitivno, što je zaista dobra stvar poznavajući koliko je težak ulazak u godinu?

– Uzorak od tri mjeseca je nedovoljan da bi se o poslovanju moglo govoriti generalno. Sa sigurnošću možemo reći da su određeni problemi u rudnicima evidentni i da su ciklični. Rudnici koji imaju jamsku eksploataciju redovno imaju određene probleme. Uglavnom, radi složenih geotektonskih uvjeta, riječ je o nedovoljnoj istraženosti ležišta, zatim je tu zastarjelost sa neadekvatnim održavanjem opreme, posebno elektronske.

Ispunjavanje plana

Sve to generira određenu problematiku koja je uglavnom specifična za sve rudnike. Ne možemo poslije tri mjeseca reći da se Rudnik konsolidovao ili stabilizovao. Mi možemo reći da se trenutno zacrtani planovi, u skladu sa energetskim bilansom, sa trogodišnjim planom, ispunjavaju. To važi i za podzemnu i za površinsku eksploataciju i to u količinama koje su predviđene glavnom potrošaču Termoelektrani Kakanj.

Može li se održati kontinuitet takvih rezultata?

– Da bismo to zadržali i da bismo napravili kontinuitet, što je vrlo veliki problem u rudarstvu, potrebne se odgovarajuće pripreme. To su istraživanja, otkrivka na Površinskom kopu i otvaranje novih radilišta u jamama. Pripremni radovi su vrlo često uslovljeni prostorom za odlaganje, neriješenim imovinskopravnim odnosima, klizištima, nezadovoljstvom u mjesnim zajednicama… Dakle, neophodno je ostvarivati pripremu jamskih kapaciteta i planiranu otkrivku na površinskom kopu da bismo u dužem vremenu imali stabilnu i sigurnu proizvodnju. Istražni radovi su veoma bitni kako za podzemnu tako i za površinsku eksploataciju. Posebno u podzemnoj eksploataciji imamo nedovoljno istraženo ležište, a odnosi se na jamu Begići – Bištrani. Preduslov je i kvalitetno i pravovremeno pripremanje i održavanje rudrske mehanizacije. Mi ćemo ove godine uz mnogo predradnji sigurno ispuniti plan od milion i 115 hiljada tona uglja bez obzira na to što imamo problem sa prostorom za odlaganje stotina hiljada kubnih metara mase na mjesečnom nivou.

Koliko će tunel Ribnica riješiti taj problem i dokle se došlo oko izgradnje tunela i konačnog zaokruženja hidrotehničkog sistema?

– U prethodnoj godini uprava Rudnika je zacrtala ambiciozne planove. Pod jedan, to je završetak hidrotehničkog objekta Tunel Ribnica. Ta višemilionska i višegodišnja investicija je konačno završena. Osnovni cilj bio je uvođenje rijeke Ribnice u tunel dužine tri hiljade metara i oslobađanje korita rijeke za odlaganje čvrste jalove mase sa Površinskog kopa. Označavamo je kao investiciju koja dugoročno spašava Rudnik Kakanj. Puštanje u rad tunela je preduslov za stvaranje glavnog vanjskog odlagališta, čime se Površinski kop Vrtlište može dovesti u projektovane okvire. Tunel će u rad biti pušten 15. aprila i na taj način će se dobiti pretpostavke za izgradnju brane i za odlaganje čvrste jalove mase u narednih 30 godina. U jamskoj eksploataciji aktivno se krenulo u otkopavanje Drugog otkopnog polja u jami Begići-Bištrani. Tome je prethodio veliki broj problema i priprema je trajala neočekivano dugo jer je postojala problematika sa geotektonikom, opremom pa i sa raspoloživim ljudstvom. Polje za široko čelo i ustrojavanje kompleksne širokočelne mehanizacije završeno je pred početak ove godine i rezultati prva tri mjeseca su posljedica tih pripremnih radova. Tako sada kopamo Drugo, a počele su pripreme za Treće otkopno polje. Mislim da smo uspostavili ciklus pripreme i kopanja, tako da je realno očekivati da ćemo na vrijeme pripremiti i Treće otkopno polje u jami Begići-Bištrani.

Kod svih rudnika problem je broj ljudi u proizvodnim pogonima. Nedostaje li kakanjskom ugljenokopu ljudi u jamama?

– Rudnik Kakanj ima 1.700 uposlenika, od čega oko 1.400 na dva proizvodna i dva uslužna pogona. Ako pogledamo strukturu tih radnika, posebno starosnu, dolazi do smjene generacija. Dobivamo mlađe, manje stručne i neiskusne radnike, posebno jamske eksploatacije. Da bismo dobili dobrog i iskusnog kopača, nadzornika ili poslovođu treba proći i deset godina. Sve više se susrećemo sa potrebom za kvalifikovanom radnom snagom svih profila. Mi imamo jednu karakterističnu pojavu koja je za ozbiljnu sociološku studiju. Naime, mlađe generacije, kada se zaposle u Rudnik, pokušavaju nametnuti neka svoja pravila koja nikako ne mogu proći, odnosno nemaju senzibilitet prema rudarstvu, prema radnom mjestu i dobijenom poslu kao rješavanju egzistencije kroz rad u Rudniku. Jednostavno poimaju da nisu oni ovdje radi Rudnika, nego je Rudnik tu radi njih.

Produktivnost

To su ljudi koje sve drugo interesuje osim onoga što ih tokom rada treba najviše zanimati. Ne govorim generalno, nisu svi novozaposleni takvi, ali grupe pokušavaju nametnuti pravila koja nikako ne mogu proći, pa i kada imamo problem sa nedostatkom ljudi, a imamo ga, pitamo se koga i šta ćemo dobiti novim zapošljavanjem.

Koliko ste zadovoljni saradnjom sa Elektroprivredom BiH i njenim dosadašnjim ulaganjima u RMU Kakanj?

– Elektroprivreda je u dokapitalizaciji Rudnika nabavila kvalitetnu, skupu, sofisticiranu opremu za površinsku i podzemnu eksploataciju. Bageri, damperi, kompleksna mehanizovana širokočelna oprema i ostalo. Sve ovo je osavremenilo uslove rada, povećalo sigurnost i zaštitu na radu, a i produktivnost. Investiranje je dalo efekte i davaće ih u narednom periodu. Uslovi su lakši, posebno na površinskoj eksploataciji, gdje je i proizvodna cijena uglja manja nego u podzemnoj eksploataciji. Mi smo zadovoljni Elektroprivredom BiH i ukupne poslovne odnose treba poboljšavati kroz realizaciju investicijskih odluka o dokapitalizaciji, većih i značajnih doprinosa i uloga Elektroprivrede u izradi strategije i koncepta rada zavisnih društava, a s obzirom na to da smo mi zavisno društvo, više bismo voljeli znati da li je vladajuće društvo zadovoljno nama.