Nakon višemjesečne promocije albuma “Go u gostima”, nekoliko desetina koncerata širom BiH i regiona, Helem nejse kreće u novu muzičku avanturu. Ovog puta donose videospot za pjesmu “Kabadahija” na kojoj su ugostili beogradskog muzičara Marka Louisa.

Pjesma govori o zabranjenoj ljubavi između Ene i Borisa, glavnih junaka priče.

“Ovo je pjesma o našoj generaciji. Generaciji kojoj nije dopušteno da ljubi koga hoće, nego koga moraju. Generaciji koja na svojim plećima nosi teret i odgovornost naših očeva. Ova pjesma je korak ka tome da zajedničkim snagama kažemo ‘ne’ svim nametnutim nacionalnim, religijskim, političkim, generacijskim i ostalim podjelama. Ovo je priča o Eni i Borisu, pravim i istinskim herojima, čija je jedina ideologija ljubav. Ljubav koja je jača od svega”, rekli su “Helem nejse”.

Tekst za pjesmu je napisao Stihomir Klepić, muziku Toshi Domaćin, dok su aranžman uradili Marko Louis i Mario Ševarac.

“Sa momcima iz Helem nejse sam se upoznao kada mi je moj kum Mario Ševarac iz Dubioze pustio njihovu stvar koja mi se odmah svidjela ne znajući da ćemo baš za tu pjesmu napraviti saradnju. To je bio moj početak sa upoznavanjem rada Helem nejse ekipe i tada sam počeo da ih pratim. Sada mi je mnogo drago da smo postali prijatelji i da sarađujemo, a ujedno i družimo. Oni su puni pozitvne energije i to mnogo utječe na mene. Kada sam posljednji put bio u Sarajevu imao sam priliku pogledati i njihovu predstavu ‘Dani terorizma’ koja me ništa manje nije oduševila. ‘Kabadahija’ je jedna posebna pjesma u kojoj je obrađena tema koja je nažalost i danas aktuelna. Čuo sam mnoge priče kako iz Bosne tako i sa cijelog Balkana koje se po defaultu odvijaju ili završavaju baš na taj način. Mislim da trebamo razmišljati pozitivno i znati da ljubav treba vladati svijetom, a ne mržnja i zavist. Baš ta različitost kao i svaka druga među ljudima, daje nam posebnost i vrijednost”, rekao je Marko Louis.

Pjesmu je ekranizirao Admir Švrakić, koji potpisuje i režiju i kameru.

“Matea Mavrak i Admir Šehović, glumci Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, tumačeći glavne likove, vizuelno su oživjeli tekst pjesme. Priča govori o tome kako su mladi ljudi žrtve nacionalističkih i šovinističkih ideologija koje im nerijetko prenose njihovi roditelji, a samim time nastavljaju začarani krug mržnje i netolerancije prema onima koji izgledaju isto i govore istim jezikom a nazivaju se drugačijim”, rekao je Švrakić.