Preliminarni presjek stanja nastalih šteta na području Kaknja

IFNakon prvih naznaka opasnosti koje su se ogledale u porastu vodostaja rijeka na području općine Kakanj, Općinski štab civilne zaštite Kakanj je promptno reagirao.
U cilju blagovremenog poduzimanja mjera na zaštiti ljudi i materijalnih dobara kontinuirano je praćeno stanje vodotokova, a čim se pojavila prijetnja u obliku velikog vodostaja rijeka, Općinski štab civilne zaštite Kakanj je 14. maja 2014. godine, u 14,30 sati, održao sjednicu na kojoj je sagledano ukupno stanje na području općine Kakanj, te su svi raspoloživi resursi stavljeni u stanje pune spremnosti za pravovremenu reakciju.
Kako bi se umanjile razmjere straha i neizvjesnosti kod građana, te kako bi se poduzele preventivne mjere na zaštiti ljudskih života i materijalnih dobara, građanima je odmah putem medija (NTV IC, Radio Kakanj, web-portali…) upućeno uputstvo o mjerama koje trebaju poduzeti u cilju zaštite od nadolazeće opasnosti.
Kako bi se što bolje sagledalo stanje na terenu, te uspostavio što bolji kontakt sa ugroženim stanovništvom u smislu davanja uputa, ohrabrenja u teškim momentima i ukazivanja na činjenicu da će im sva potrebna pomoć biti pružena, a sve u cilju da se eliminira osjećaj beznadežnosti i panike kod ugroženog stanovništva, općinski načelnik i komandant Općinskog štaba civilne zaštite Nermin Mandra, te članovi Štaba su obišli područja slivova rijeka Bosne, Zgošće, Trstionice i Ribnice. U momentu obilaska putna komunikaciju Kakanj – Brnjic je bila potopljena u mjestu Kazani, a pod vodom je bio i dio Karaulskog Polja – naselje kod stočne pijace.
Ugroženom stanovništvu je upućen apel da izvrši izmještanje namirnica i predmeta koji mogu biti oštećeni plavljenjem na više etaže, te da u prostorijama koje mogu biti ugrožene poplavom isključe dovode električne energije.
Kako je situacija na terenu sve više eskalirala, istoga dana, 14. maja 2014. godine, u 19,00 sati, Općinski štab civilne zaštite je održao novu, vanrednu sjednicu na kojoj je donesena Odluka o proglašenju stanja prirodne nesreće na cjelokupnom području općine Kakanj usljed obilnih kišnih padavina i poplava. Općina Kakanj je bila jedna od prvih općina u BiH koje su proglasile stanje prirodne nesreće, te jedna od prvih općina koje su pokrenule akcije zaštite i spašavanja.U cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, Općinski štab civilne zaštite Kakanj je odmah angažirao službe zaštite i spašavanja i to: Službu medicinske pomoći, Službu za čistoću, vodosnabdijevanje i asanaciju terena, Službu zaštite od požara, kao i pripadnike jedinice opće namjene. Od momenta proglašenja stanja prirodne nesreće počelo je kontinuirano zasijedanje Općinskog štaba civilne zaštite, konstantno prisustvo na terenu članova Štaba, te koordinacija opsežnih aktivnosti kako bi se zaštitili i spasili ljudski životi, te materijalna dobra.
1. SISTEM   OBAVJEŠTAVANJA I UPOZORAVANJA
U momentima nadolazeće opasnosti koja je eskalirala u noćnim satima što je dodatno uzrokovalo strah kod ugroženog stanovništva i što je uzrokovalo prijetnju da dođe do paničnog postupanja stanovništva, Općinski štab civilne zaštite je u rekordno kratkom roku uspostavio sistem informiranja stanovništva. Nakon prve naznake opasnosti, Općinski štab civilne zaštite je počeo sa emitiranjem obavještenja, apela, upozorenja i drugih informacija prema građanima. Informacije su slane putem web-stranice Općine Kakanj, putem Radija Kakanj, NTV IC Kakanj, te putem kakanjskih web-portala koji su tokom svih dana trajanja prirodne nesreće realizirali program „uživo“ prenoseći iz minute u minutu nove informacije.

Cilj kontinuiranog slanja informacija bila je spriječiti neizvjesnost kod građanstva, strah zbog nedostatka informacija, širenje dezinformacija, neupućenost u smislu šta raditi i kako postupati i sl. Metodi rada ovakvog sistema informisanja su bili usmjereni i na buđenje aktivizma građana, poticanje solidarnosti, sprečavanje panike i davanje pravovremenih informacija kako bi se umanjio strah kod građana i sl. Ovaj sistem se pokazao učinkovitim obzirom na činjenicu da su informacije i upute blagovremeno dolazile do većine ugroženog stanovništva, da je stanovništvo postupalo po uputama i da je masovno učestvovalo u borbi sa nedaćama, da su pokrenute opsežne humanitarne akcije (npr. nakon apel za dostavu vreća za smeće iz domaćinstava, za samo pola sata građani su skupili stotine vreća, a sve to se dešavalo dva sata poslije ponoći…).

2. ANGAŽIRANA MEHANIZACIJA
Sa ciljem zaštite od poplava i vodenih bujica, Općinski štab civilne zaštite Kakanj je, u toku noći 14/15. maj 2014. godine, angažirao mehanizaciju preduzeća RMU Kakanj, Trgošped d.o.o. Kakanj, JP „Vodokom“ d.o.o. Kakanj, „Kakanj- Promet“ i drugih  subjekata sa ciljem dopremanja materijala za punjenje vreća za nadolazeću poplavu i krupnog materijala za izradu nasipa.

Razmjere prirodne nesreće su bile ogromne tako da je 15. maja 2014. godine  došlo  do plavljenja objekata u naseljima Doboj, Povezice, Malješ, Brežani, Vehabi, Zgošća, te u drugim naseljima.

Angažirana je Profesionalna vatrogasna jedinica Kakanj čiji su pripadnici vršili evakuaciju stanovništva iz ugroženih objekata.
Organizira se odbrana poplavama ugroženih dijelova naselja Doboj i Povezice, te drugih naselja.

Kroz sistem obavještavanja i uzbunjivanja građani su pozivani da se uključe u akciju. Veliki broj građana se odazvao na apel, te je učestvovao u punjenju vreća pijeskom i postavljaju odbrambenih nasipa.

Za vrijeme stanja prirodne nesreće angažirana je  mehanizacija pravnih lica, samostalnih prevoznika i fizičkih lica na području općine Kakanj i to:

–          JP EP BiH ZD Rudnik mrkog uglja Kakanj

–          Hidrogradnja d.d. Sarajevo-Kamenolom Greben

–          Trgošped d.o.o. Kakanj

–          Deela d.o.o. Kakanj

–          Sab-trade d.o.o. Kakanj

–          Zanat d.o.o. Kakanj

–          Samostalni prevoznik Velispahić Dževad

–          Samostalni prevoznik Bečirhodžić Muamer

–          Samostalni prevoznik Begić Sejad

–          Samostalni prevoznik Mušija Edin

–          Samostalni prevoznik Mušija Nihad

–          Samostalni prevoznik Sabljaković Mirzet

–          Samostalni prevoznik Imamović Dino

–          Samostalni prevoznik Imamović Ismet

–          Zadruga prevoznika Kakanj-Promet

–          Mašić Mahir

–          Selim Piljug.

3. VODENE BUJICE I KLIZIŠTA

Uporedo sa borbom protiv nedaća koje su donijele poplave, vođena je i borba sa vodenim bujicama i klizištima.

Općinski štab civilne zaštite i u ovom slučaju promptno reagira, angažira se mehanizacija i upućuje na teren prema prioritetima koji se određuju prema procjenama ugroženosti ljudskih života, materijalnih dobara, infrastrukture, puteva, mostova…
Na području Brežana Trstionica je prijetila uništenjem mosta koja vodi u ovo naselje i dalje prema Bištranima, a prijetila je i kućama. Vodena bujica u Zgošći je prijetila, također kućama i putnoj infrastrukturi.
Upotrebom mehanizacije na terenu je vođena borba sa nanosima na mostovima, kamioni su dovozili  nasipni materijal da se spriječi rušenje puteva, a u velikoj mjeri pomagali su i građani.

U Općinski štab civilne zaštite stizale su vijesti, jedna za drugom, o brojnim klizištima, o pucanju zidova kuća, o prekidu puteva Kakanj- Brnjic, Kakanj- Vukanovići, Kakanj- Tršće, Kakanj- Desetnik, Kakanj- Sebinje, Kakanj- Modrinje, Seoce – Pavlovići…

Telefoni Operativnog centra konstantno su zvonili, građani su upućivali dojave iz gotovo svih dijelova općine Kakanj.

 

U toku elementarne nepogode i po dojavi za svaku incidentnu situaciju članovi Štaba su u kontinuitetu obilazili teren.

U periodu 15 – 16. maj u komunikacijskoj blokadi bio je veći dio naše općine.

Akcija deblokiranja puteva praktično je kretala sa dojavom o blokadi. Realiziraju se aktivnosti na probijanju puta za Brnjic, Vukanoviće, Nažbilj, Ponijere, u nekoliko navrata se čiste odroni koji su se ponavljali i tako blokirali put za Tršće… Nakon deblokade puta za Brnjic, na ovom području se uspostavlja dežura u ambulanti 24 sata dnevno do potpune normalizacije stanja. Zbog prekida telekomunikacija na ovo područje se upućuju radio-amateri, obezbjeđuje se terensko vozilo radi dovoza pacijenata do ambulante…

Već 16. maja 2014. godine većina blokiranih putnih pravaca je stavljena u funkciju, izuzev naselja Sebinje i Pavlovići. Dok je trajala akcija deblokiranja, u naseljena mjesta u koja se nije moglo doći motornim vozilima, hrana i lijekovi su dostavljani pješice, te helikopterom na područje Sebinja. Odmah su nastavljene i aktivnosti na deblokadi preostalih naselja. Situacija na putu za Sebinje iziskivala je izlazak na teren stručnjaka koji su dali smjernice koju mehanizaciju i koju sinhroniziranu akciju realizirati kako bi se riješio problem totalno uništene putne komunikacije.
Sa prvim informacijama o pojavi klizišta, Općinski štab civilne zaštite daje uputu građanima  da u slučaju  pojave klizišta u blizini stambenih objekata, pucanja  zidova kuća i  drugih pojava koje nagovještavaju opasnost odmah napuste  stambeni  objekat u kojem borave, te da se odmaknu na sigurnu  udaljenost.

Paralelno sa ovim aktivnostima, Općinski štab civilne zaštite organizira i šalje na teren 4 ekipe koje koordiniraju aktivnostima koje su usmjerene na borbu   protiv klizišta. Na čelu ovih timova su stručnjaci geološke struke. Jednim timom rukovodi geolog iz Federalnog zavoda za geologiju Vedad   Demir, dok su na čelu preostala tri tima geolozi iz Rudnika mrkog  uglja  Kakanj Nihada Hrustić, Šefika Alajbegović i Haris Hodžić. U  sastavu  ekipa su i općinski geometri, članovi Općinskog štava CZ-a i  druge  osobe. Ove ekipe na terenu daju upute građanima, te daju smjernice Općinskom štabu civilne zaštite za određivanje prioriteta za djelovanje.

4. ORGANIZACIJA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA ZA EVAKUISANE OSOBE

U cilju evakuacije ugroženog stanovništva Općinski štab civilne zaštite je organizirao smještajne centre u školskim objektima. Angažirani su i raspoloživi kapaciteti Hotela „Premium“, dok se veći broj građana smjestio kod rodbine i prijatelja.

Veliku pomoć kod zbrinjavanja ugroženog stanovništva dali su Crveni križ Kakanj, MDD „Merhamet“ OO Kakanj, nevladine organizacije i građani. Veliki broj građana Kaknja je u svoje domove smjestio ugrožene osobe. Brojni građani su se javili Općinskom štabu civilne zaštite nudeći svoje domove za smještaj ugroženih, a zabilježeni su i slučajevi u kojima su građani Kaknja u svojim domovima zbrinuli ugrožene porodice sa područja drugih općina.

5. AKCIJA „SVI LOPATE U RUKE – OČISTIMO KAKANJ ZA JEDAN DAN“

Zabilježeno je masovno učešće građana u akciji “Svi lopate u ruke – očistimo Kakanj za jedan dan” koju je organizirao Općinski štab civilne zaštite Kakanj.

Cilj je bio očistiti smeće, mulj i nanose na svim područjima Kaknja gdje je došlo do povlačenja vode i prestanka opasnosti od razorne vodene bujice.

Organizirana su čišćenja sela, ulica, mjesnih zajednica, sokaka, igrališta…

Mještani naselja koja nisu pogođena razornim bujicama sa lopatama su se zaputili do susjednog sela, naselja ili ulice i tamo su čistili, te time pokazali solidarnost.

Osim akcija čišćenja Kaknja, grupe volontera iz Kaknja su putovale u druge ugrožene gradove i tamo pomagale stanovništvu.

6. HUMANOST GRAĐANA KAKNJA NA DJELU

Tokom trajanja stanja prirodne nesreće Kakanj je još jednom pokazao svoju dobro poznatu solidarnost. Brojne nevladine organizacije, humanitarne organizacije, sportski klubovi i građani su organizirali akcije prikupljanja pomoći ugroženom stanovništvu, direktno na terenu su pomagali ugroženima, učestvovali su u saniranju posljedica prirodne nesreće…

7. ANGAŽMAN PRIVREDNIH SUBJEKATA 

Veliki broj privrednih subjekata se uključio u akciju spašavanja ljudi i materijalnih dobara. Pomoć se ogledala u angažiranju mehanizacije, stavljanju resursa na raspolaganje Općinskom štabu civilne zaštite, susretljivosti, doniranju materijala, hrane i opreme, novčanim donacijama i sl.
Informacije o učešću privrednih subjeka i načinima na koje su pomagali konstantno su objavljivanje na službenoj web-stranici Općine Kakanj, te putem kakanjskih medija.

8. PROBLEMI SA NUS-om

Prilikom čišćenja kakanjskog naselja Doboj pronađena je bomba. Nakon dojave građana, ovaj NUS je obilježen i bio je pod nadzorom Službe civilne zaštite Kakanj do dolaska nadležnih ekipa za zbrinjavanje NUS-a.

Općinski štab CZ-a putem sistema obavještavanja i upozoravanja je apelirao na građane da oprezno postupaju prilikom čišćenja svojih naselja jer su vodene bujice donijele i NUS iz korita rijeka kojeg su na ta mjesta odbacile nesavjesne osobe.

9. AKTIVNOSTI NA DEZINFEKCIJI PODRUČJA KOJE JE BILO POPLAVLJENO

Općinski štab civilne zaštite Kakanj je pozvao sve građane koji su izvršili čišćenje stambenih i drugih objekata od mulja i nanosa da se obrate Higijensko-epidemiološkoj službi Doma zdravlja Kakanj čiji uposlenici vrše dezinfekciju i deratizaciju očišćenih prostora. Potrebno je preko savjeta mjesnih zajednica napraviti organizaciju posla u smislu da uposlenici Doma zdravlja u jednom danu mogu na jednom području izvršiti dezinfekciju većeg broja objekata.

10. PROBLEMI ZABILJEŽENI NA TERENU

Zabilježena je pojava da su neki mještani samoinicijativno zvali firme koje su u organizaciji Općinskog štaba CZ-a odvozile jalovinu radi izrade nasipa, te radile na sanaciji posljedica prirodne nesreće. Općinski štab civilne zaštite je izrazio razumijevanje činjenice da svaki pojedinac misli da je njegov problem najveći i najprioritetniji, te je pojasnio građanima da Štab sagledava cjelokupnu situaciju na području općine i određuje prioritete.

Zabilježeni su i slučajevi preuveličavanja i iskrivljavanja činjenica prilikom dojavljivanja, pa se Štab oglasio saopštenjem da  takva praksa nije dobra jer može ugroziti one koji su u istom momentu zaista u velikoj opasnosti.

Zabilježena su i dva slučaja ometanja linije Operativnog centra 121 od strane nesavjesnih osoba koje su se na ovoj, za život ljudi važnoj, telefonskoj liniji smijale, zezale i provocirale.
11. EVIDENTIRANJE NASTALIH ŠTETA

Općina Kakanj je obavijestila sve građane, privredne subjekte, mjesne zajdnice, udruženja građana, javna preduzeća i ustanove i druge subjekte, da svu štetu na stambenim i drugim objektima, usjevima, zajedničkim objektima infrastrukture, te drugu štetu nastalu usljed obilnih padavina i poplave mogu prijaviti popunjavanjem prijavnih obrazaca koji su dostupni u prostorijama svih mjesnih zajednica, na prijemnoj kancelariji Općine Kakanj, te na službenoj stranici Općine Kakanj www.kakanj.com.ba. Rok za prijavu štete je 8 dana, odnosno do  29. maja 2014. godine. Uz prijavni obrazac je poželjno priložiti fotografije kako bi Komisija za procjenu šteta mogla imati evidenciju trenutnog stanja, u slučaju da isto bude promijenjeno prilikom izlaska na teren.
12. PRELIMINARNA ANALIZA ŠTETA NASTALIH USLJED PRIRODNE NESREĆE

Na području općine Kakanj analizirano je trenutno stanje evidentiranih šteta na osnovu dostavljenih podataka sa terena.

Ukupna brojka srušenih objekata iznosi 10, od čega 5 kuća (dvije su bile nastanjene), dvije vikend-kuće i 3 pomoćna objekta (štale).

Oštećenih objekata je 54, od čega 43 kuće (8 sa većim stepenom oštećenja), štala 6, te 5 pomoćnih objekata.
Usljed obilnih padavina na području općine Kakanj došlo je do pojave većeg broja klizišta koja prijete stambenim i pomoćnim objektima i infrastrukturi, a koji su kao takvi identifikovani od strane stručnih timova formiranih od strane Općinskog štaba civilne zaštite:

KRALJEVA SUTJESKA: Aktivna su 4 klizišta sa obje stane rijeke Trstionice koja ugrožavaju naselje.

RATANJ: Aktivirano jedno klizište iznad sela koje prijeti naselju.

NAŽBILJ: Pojavilo se jedno veliko klizište u naseljenom mjestu koje prijeti kompletnom selu.
KAPAROVIĆI: Aktiviralo se jedno klizište iznad sela koje ugrožava cijelo naselje.

BREŽANI: Pojavilo se jedno klizište ispod Brežanskog brda u blizini kuća koje prijeti i ugrožava iste.

SLAPNA GORA: Pojavilo se jedno  klizište koje nije direktno prijetnja stambenim objektima.

BASTAŠIĆI: Aktivirala se dva  klizišta iznad naselja, prijete vjerskom objektu (mekteb) i jednom pomoćnom objektu (štala).

LIPNICA: Aktivirala se dva  klizišta zbog kojih je ugrožena putna komunikacija.

SEOCE:  Pojavilo se jedno manje klizište koje ugrožava putnu komunikaciju.

BUKOVICA: Jedno manje klizište prijeti vikend-kući.

DEMIRI-BUKOVLJE: Aktiviralo se  jedno  klizište koje ugrožava put prema Jukama, a trenutno nisu ugroženi stambeni objekti.

PODGORA – (Popržena gora): Jedno manje klizište koje trenutno nije prijetnja za stambene objekte.

BIČER: Jedno klizište iznad stambenih objekata koje ugrožava iste.

POTOCI: Zabilježeno jedno klizište koje ugrožava stambene objekte, jedna kuća je iseljena zbog opasnosti od rušenja, a klizište ugrožava i put u istom naselju.

IVNICA: Aktiviralo se jedno klizište u blizini vikend naselja koje ugrožava stambene objekte, a zbog klizišta trenutno je put u prekidu za pomenuto naselje.
GRADINA-IVNICA: Aktiviralo se jedno veće klizište (6 hektara) koje prijeti jednom stambenom objektu, putnoj komunikaciji za Tršće i Ponijere, te zaprečenju rijeke Zgošće i stvaranju akumulacije vode.

IVNICA-Krčevine: Jedno klizište koje prijeti stambenim objektima i putu.

VUKANOVIĆI-ZLOKUĆE: Jedno veliko klizište koje prijeti putu za Hendek-Otes.

BAŠIĆI-TRŠĆE: Zabilježena pojava jednog velikog klizišta koje ugrožava neposredno tri stambena objekta i jedno manje klizište što dovodi do ugrožavanja stambenih objekata gdje su iseljene dvije kuće u istom naselju

DRIJEN: Pojavilo se jedno klizište koje ugrožava kuće i put u istom naselju.

SEMETIŠ:  Pojavila se tri klizišta, jedno iznad sela koje ugrožava čitavo naselje, jedno manje  klizište koje ugrožava jedan stambeni objekat i još jedno manje koje za sada ne ugrožava ništa.
HALINOVIĆI:  Jedno klizište direktno ugrožava jedan stambeni objekat.

ZAGRAĐE: Jedno klizište koje prijeti stambenim objektima, dvije kuće su iseljene.

TURALIĆI: Jedno sukcesivno klizište usljed kojeg su srušene dvije štale, a ugrožena su i dva stambena objekta.

BAŠIĆI (Brnjic): Jedno klizište – direktno ugrožen jedan stambeni objekat koji je iseljen.

HODŽIĆI: Jedno klizište, ugrožen jedan stambeni objekat.

KRŠEVAC: Jedno klizište koje ugrožava put.

PODBORJE: Dva klizišta koje ugrožava naselje, a neposredno su ugrožena dva stambena objekta.

STARPOSLE:  Zabilježena pojava tri klizišta, od kojih dva ugrožavaju jednu kuću.

KONDŽILO: Jedno klizište usljed kojeg su urušene dvije vikendice.

KUČIĆI: Jedno klizište iznad naselja koje trenutno ne ugrožava stambene objekte.

BIJELE VODE: Jedno klizište – nije direktno prijetnja stambenim objektima.

BRNJ: Pojavilo 12 (dvanaest) klizišta od kojih šest ugrožava naselje.

POPE:  Jedno klizište koje nije direktno prijetnja.

MRAMOR: Jedno klizište koje ugrožava dva stambena objekta.

KUBURE: Jedno klizište koje nije direktno prijetnja stambenim objektima.

TIČIĆI: Jedno klizište – nije direktno prijetnja.

DESETNIK: Tri manja klizišta u blizini stambenih objekata i tri odrona,  trenutno niko nije direktno ugrožen.
HRASNICA: Jedno klizište iznad kuća, neposredno ugrožava stambene objekte.

KUJAVČE: Dva klizišta od kojih trenutno nisu ugroženi stambeni objekti.

MODRINJE: Jedno veliko klizište koje ugrožava jedan stambeni objekat i putnu komunikaciju.

SOPOTNICA:  Jedno klizište koje ugrožava tri kuće koje su privremeno iseljene.

LUČANI: Jedno klizište koje ugrožava putnu komunikaciju i trenutno je odsječena.

SUBOTINJE: Na putnoj komunikaciji tri odrona, put je trenutno odsječen.

CRNAČ:  Dva klizišta iznad kuća, ali trenutno ne ugrožavaju kuće.

GORNJA PAPRATNICA: Tri odrona na putu.

BISTRIK:  Jedno klizište ispod stambenog objekta, kuća trenutno nije ugrožena.

SLIJEVNICE:  Jedno klizište od kojeg trenutno ništa nije ugroženo.

Radi se o ukupnom broju klizišta od 81 koja posredno ili neposredno ugrožavaju živote ljudi i materijalna dobra. Prioritetno od ovog broja za saniranje je 19 klizišta, mada se sva sa ovog spiska tretiraju kao prioritet. O ovim klizištima u narednim danima bit će sačinjen opsežan Registar klizišta od strane timova koji su radili na terenu.

Pored ovih evidentiranih klizišta na području općine Kakanj ima još na stotine drugih klizišta koje ne ugrožavaju ljude i materijalna dobra, a koja će se obići i evidentirati u narednom periodu.

Uzimajući u obzir dosadašnja iskustva u pogledu visine utrošenih sredstava za sanaciju klizišta (npr. klizište „Laze“ – 1 hektar zemljišta, izrada drenaža i zidova sa izradom projektne dokumentacije 100.000,00 KM), može se govoriti o potrebnim sredstvima za sanaciju u iznosu od 9.000.000,00 KM.

13. BROJ EVAKUISANIH OSOBA I SNABDIJEVANJE VODOM I ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Od 26. maja 2014. godine radne grupe čiji su članovi predstavnici Općine Kakanj, Crvenog križa i Centra za socijalni rad Kakanj obilaze sve porodice sa područja Kaknja koje su zbog prirodne nesreće bile prisiljene napustiti svoje domove. Cilj obilazaka je sačinjavanje socijalne karte za svaku porodicu, utvrđivanje svih činjenica vezanih za status interno raseljenih porodica u smislu gdje i kod koga borave, koja vrsta pomoći im je potrebna, te u kojem pravcu djelovati kako bi se njihovi problemi rješavali.

Prema podacima koje su prikupile ove radne grupe, brojka građana koji su interno raseljeni zbog ugroženosti prirodnom nesrećom prelazi brojku od 100.Trenutno se  11 lica nalazi u smještajnim kapacitetima Hotela „Premium“ Kakanj, dok su ostali smješteni kod rodbine, komšija i prijatelja.

Trenutno je na području općine Kakanj smješteno 14 osoba iz drugih općina pogođenih elementarnom nepogodom (Željezno Polje, Topčić Polje, Starina i Vukotići, te Bosanski Šamac).

Zavrijeme trajanja elementarne nepogode sljedeća naselja nisu imala električnu energiju: Bilješevo, Donji Kakanj, pojedini djelovi gradskog i prigradskog područja, područja Brnjica. U kratkom vremenskom periodu uspostavljeno je uredno napajanje električnom energijom.
Najveći dio stanovništva je opskrbljen vodom, izuzev naselja Gornji Lučani koje već osam dana nema vodu.

Napomena: Obzirom da je postupak prijavljivanja šteta u toku, za poslovne objekte nemamo konkretnih podataka, ali prema nezvaničnim informacijama ne radi se o velikom broju poslovnih objekata, cca 10 objekata.

14. PRELIMINARNA ANALIZA O SREDSTVIMA POTREBNIM ZA SANACIJU ŠTETA
Za saniranje navedenih šteta nastalih od posljedica prirodne nesreće potrebna je pomoć kako slijedi:

Porušeni i oštećeni stambeni objekti: 

24 totalno oštećenih objekata * 70.000,00 KM cca  =  1. 680.000, 00 KM cca

31 djelomično oštećen objekat * 20.000,00 KM cca = 620.000, 00 KM cca

Poplavljeni stambeni i poslovni objekti:

200 poplavljenih objekata * 2.000,00 KM cca = 400.000, 00 KM cca

Evakuisane osobe: 44 osobe* 60 KM cca po danu = 2.640,00 KM cca, po danu.

Električna energija: Po premjeru i predračunu radova koji će biti naknadno dostavljen od Elektrodistribucije Zenica.
Vodosnadbijevanje: Po predračunu radova, koji će biti naknadno dostavljen od JP „Vodokom“ d.o.o. Kakanj.

Prema preliminarnim procjenama, štete  na glavnom izvorištu Bukovica iz kojeg se snabdijeva kompletan grad  i drugim mrežama se procjenjuju na iznos od oko 100.000,00 KM cca.

Obimne kiše praćene velikim poplavama, bujicama, odronima i klizištima  prouzrokovale su velike štete na cestovnim infrastrukturnim objektima, kako slijedi:

Putni pravac Kakanj – Zgošća – Tršće

–          Oštećeno  60 m  kolovozne kontrukcije u naselju Zgošća na dva lokaliteta djelovanjem bujice rijeke Zgošće

–          Oštećeno 300 m kolovozne konstrukcije u naselju Skenderovići djelovanjem klizišta.

Za slučaj prekida saobraćaja  na gore pomenutom pravcu izvršena je sanacija alternativnog pravca Tršće – Gornji Banjevac.

Putni pravac Tršće – Ponijeri

–          Uništen dio kolovozne konstrukcije sa svim elementima puta u dužini 60 m na dva lokaliteta,

–          Djelimično oštećena kolovozna konstrukcija djelovanjem bujice u dužini 280 m na više dionica.

Putni pravac Ivnica – Vukanovići

–          Uništena kolovozna konstrukcija djelovanjem klizišta u dužini 80 m na tri dionice,

–          Oštećena kolovozna konstrukcija djelovanjem klizišta u dužini 160 m na više dionica

Putni pravac Zgošća – Zagrađe – Halinovići

–          Oštećena kolovozna konstrukcija u dužini 50 m na dva lokaliteta.

Putni pravac Kakanj – Bijele Vode –Kondžilo

–          Oštećena kolovozna konstrukcija djelovanjem klizišta u dužini 100 m na više dionica,

–          Uništena dionica kolovozne konstrukcije u naselju Hausovići u dužini 40 m.

Putni pravac Donji  Kakanj – Kondžilo – Podborje

–          Uništena dionica ceste u dužini 300 m sa svim elementima ceste djelovanjem klizišta i bujice kod Marušića mosta,

–          Uništena dionica ceste u dužini 170 m kod ambulante djelovanjem bujice,

–   Oštećena kolovozna konstrukcija ceste djelovanjem bujice u dužini 650 m ( potrebni potporni zidovi  na više dionica).

Putni pravac Papratnica – Sebinje

–          Uništena   kolovozna konstrukcija u dužini 30 m ( potonuće).

Putni pravac Kakanj – Dumanac – Desetnik

–          Oštećen asfaltni zastor u dužini 200 usljed  djelovanja podzemnih voda.

Putni pravac Kraljeva Sutjeska – Poljani

–          Oštećena kolovozna konstrukcija na više dionica usljed djelovanja odrona ispod nivelete puta u dužini 250 m.

Putni pravac Kraljeva Sutjeska  – Nažbilj – Lipnica – Ponijeri

–          uništeno je kolovozna konstrukcija u dužini 500 m djelovanjem odrona i klizišta

–          oštećena kolovozna konstrukcija u dužini 1.000 m.

Djelovanjem prirodne nesreće ukupno je oštećeno cca 3.000  m raznih kategorija cesta, a  uništeno cca 1.180  m.
Po prvim pleniminarnim procjenama za sanaciju  nastalih oštećenja  potrebna su novčana sredstva u iznosu 3.500.000,00 KM.

Prilikom određivanja iznosa sredstava u obzir je uzeta činjenica da je na gotovo  svim dionicama gdje je došlo do uništenja i oštećenja kolovozne konstrukcije potrebno izgraditi potporne zidove koji bi štitili konstrukciju puta.

Na većini pomenutih putnih pravaca i drugih koji nisu pretrpili veća oštećenja dolazilo je do pojave odrona materijala na kolovoznu konstrukciju koji su  uklanjani u toku djelovanja prirodne nesreće, tako da možemo konstatovati da su svi putni pravci prohodni za saobraćaj vozila.

15. INFORMACIJA O STANJU U OBLASTI VODOPRIVREDE

15.1. OPĆI PODACI

Rijeka Bosna je poplavila stambene i druge objekte, te infrastrukturu u naseljenim mjestima  Doboj, Povezice, Podvarda, Karaulsko polje, Donji Kakanj uz rijeku Bosnu i Bilješevo. Poplavljeno je oko 200 stambenih i drugih objekata.

Iako u Prostornom planu  ZDK  nisu navedena plavna područja vodotoka Trstionice, Zgošće i Ribnice, činjenica je da te rijeke u vrijeme poplava izazivaju ogromne štete na stambenim i drugim objektima, te objektima infrastrukture što je i u ovoj posljednjoj bio slučaj. Osim rijeka ogromne štete su izazvali i nabujali potoci.

Uz korito rijeke Trstionice poplavljena su naselja: Vehabi, Bjelavići, Brežani i Kraljeva Sutjeska. Poplavljeni su  stambeni, poslovni, infrastrukturni i drugi objekti.

Uz korito rijeke Zgošće poplavljeni su stambeni, poslovni, infrastrukturni i drugi objekti u užem dijelu grada, naselju Albanija i Zgošća, Ivnica i Tršće.

Uz korito rijeke Ribnice poplavljeni su stambeni, poslovni, infrastrukturni i drugi objekti naselja Donji Kakanj uz rijeku Ribnicu, selo Ribnica, Dubovo brdo, dio naselja oko ambulante Brnjic.

Uz korito rijeke Bukovice poplavljen je vodozahvat, fabrika za preradu vode i glavni cjevovod za vodosnabdijevanje velikog dijela općine Kakanj.

15.2. VODOSNABDIJEVANJE

Usljed obilnih padavina koje su izazvale pojavu poplava i klizišta na području općine Kakanj registrovana su mnoga oštećenja, kako na gradskom, tako i na mnogim seoskim vodovodima. Najveća šteta je na Vodovodnom sistemu „Bukovica“ i „Pitka voda“, a zatim na Vodovodu Donji Kakanj, Brežani, Bilješevo – Lučani, Bjeloševići, Tršće, Podbjelavići, Kaparovići, Kevilji, Brnj. Štete izazvane na vodovodima ogledaju se u slijedećem:

Vodovod „Bukovica“

Oštećenje muljnog ispusta, mosta i rešetke na vodozahvatu, tablastih zatvarača, cjevovoda Ø500 dužine 400m i dionice puta, cjevovoda Ø400 od stanice do vodozahvata 300+400m, ograda oko i vodozaštitne zone, kapija, anker-blokovi, prelaz cjevovoda Ø200 ispod gradskog mosta.

Vodovod „Pitka voda“

Oštećenje filtera, pumpnih postrojenja I i II, cjevovod, ograda oko i vodozaštitne zone.

Vodovod Donji Kakanj

Oštećenje cjevovoda Ø160mm sa spojnim materijalom.

Vodovod Brežani

Totalna šteta na pumpnoj stanici, objekat i pumpno postrojenje, cjevovod sa fazonskim komadima.

Vodovod Bilješevo – Lučani

Šteta na dovodnom cjevovodu Ø2“– prelaz preko rijeke Bosne, 200 m cijevi.

Vodovod Bjeloševići

Šteta na cjevovodu Ø6/4“ sa fazonskim komadima.

Vodovod Tršće

Šteta na cjevovodu Ø2“ sa fazonskim komadima.

Vodovod Podbjelavići

Šteta na cjevovodu Ø2“ sa fazonskim komadima.

Vodovod Kaparovići

Šteta na cjevovodu Ø1“ sa fazonskim komadima.

Vodovod Kevilji

Šteta na Pumpnoj stanici, pumpno postrojenje sa elektroinstalacijama.

Vodovod Drijen

Šteta na Pumpnoj stanici, pumpno postrojenje sa elektroinstalacijama.

15.3. KANALIZACIJE

U poplavama su oštećene i kanalizacije koje su se našle u blizini riječnih korita.

Gradski kanalizacioni kolektor

Šteta na cjevovodu Ø 300mm, korugirane PVC cijevi dužine 100 m skupa sa šahtovima.

Kanalizacija Haljinići – Marijina voda

Šteta na cjevovodu Ø 500mm, betonske cijevi dužine 50m skupa sa šahtovima.

Kanalizacija Obre-Hrasno

Šteta na cjevovodu Ø 500mm, betonske cijevi dužine 500m skupa sa šahtovima.

15.4. OŠTEĆENJA RIJEČNIH KORITA I PODUZIMANJE SANACIONIH MJERA

Rijeka Bosna 

Rijeka Bosna je, osim što je poplavila okolna naselja gotovo cijelom dužinom svog toka kroz općinu Kakanj, oštetila u potezima i lijevu i desnu obalu, odnijela materijal i nizvodno formirala riječne sprudove. U cilju sanacije i poduzimanja potrebnih mjera za sprječavanje  nastanka šteta od poplave potrebno je:

Izvršiti interventno uklanjanje sprudova u koritu rijeke radi povećanja protoka u naseljima Doboj, Povezice, Karaulsko polje i Donji Kakanj.

Nastaviti uređenje lijeve i desne obale rijeke Bosne na potezu od Cementarskog mosta do mosta u naselju Doboj da bi se zaštitilo uže gradsko područje, naselja Doboj, Povezice i Podvarda za što postoji projektna dokumentacija. Dužina na kojoj je potrebno izvršiti regulaciju je 2.600,00m, s tim da bi trebalo vršiti regulaciju po prioritetima – najkritičnija mjesta.

Uraditi uređenje korita rijeke Bosne na potezu od Cementarskog mosta do mosta na autocesti nizvodno u Karaulskom polju da bi se zaštitila naselja Podvarda i Karaulsko Polje.

Rijeka Trstionica

Rijeka Trstionica je u toku poplava mijenjala tok, na nekim dijelovima je došlo do drastičnog odnošenja obala, dok se na drugim dijelovima materijal nataložio i stvorio sprudove. Takođe je došlo do oštećenja starih kamenih zidova ranije regulisanog korita kroz naselje Kraljeva Sutjeska. U cilju sanacije i poduzimanja potrebnih mjera za sprječavanje  nastanka šteta od poplave potrebno je:

Izvršiti interventno uklanjanje vučenog nanosa u koritu rijeke radi povećanja protoka u naseljima Kraljeva Sutjeska, Haljinići, Brežani, Bjelavići, Vehabi i Čatići.
Izvršiti sanaciju uređenja lijeve i desne obale rijeke Trstionice na potezu od Franjevačkog samostana do mosta prema selu Poljani za što postoji projektna dokumentacija, s tim da bi trebalo vršiti regulaciju po prioritetima – najkritičnija mjesta.
Uraditi uređenje korita rijeke Trstionice na potezima gdje rijeka protiće kroz naseljena mjesta da bi zaštitili ranije navedena naselja.

Rijeka Zgošća

Korito rijeke Zgošće je regulisano kroz gradsko područje. Zbog  odnošenja materijala u toku poplava na neregulisanim dijelovima korita rijeke došlo je do zatrpavanja regulisanog korita na ušću rijeke Zgošće u rijeku Bosnu i izljevanja iz korita. Takođe je zbog nošenja nanosa oštečeno i dno regulisanog korita.  U cilju sanacije i poduzimanja potrebnih mjera za sprječavanje  nastanka šteta od poplave potrebno je:

Izvršiti interventno uklanjanje vučenog nanosa u koritu rijeke radi povećanja protoka u naseljima Tršće, Ivnica, Zgošća, Albanija i gradskog područja.
Izvršiti sanaciju uređenog korita rijeke Zgošće na potezu od CC1 do ušća u rijeku Bosnu, s tim da bi trebalo vršiti sanaciju po prioritetima – najkritičnija mjesta.
Uraditi uređenje korita rijeke Zgošće na potezu od CC1 do mosta na izlazu iz naselja Zgošća za što postoji projektna dokumentacija i dalje kroz naselje Zgošća, Ivnica i Tršće.

Rijeka Ribnica

U toku poplava došlo je do odnošenja zemljanog materijala na lijevoj obali rijeke na potezu od ambulante Brnjic prema Marušića mostu u dužini od 1040,00m, te taloženja na drugim lokacijama i stvaranja riječnih sprudova. Takođe je na ovom potezu došlo do zatrpavanja kompletnog korita rijeke usljed pojave klizišta. U naselju Donji Kakanj rijeka je oštetila obale na ušću u rijeku Bosnu i uzvodno prema brani. U cilju sanacije i poduzimanja potrebnih mjera za sprječavanje  nastanka šteta od poplave potrebno je:

Izvršiti uklanjanje zemljanog materijala nastalog klizanjem terena i pregrađivanjem rijeke u dužini od 50,00m.
Izvršiti interventno uklanjanje vučenog nanosa u koritu rijeke radi povećanja protoka u nekoliko dionica čitavom dužinom od ambulante Brnjic do ušća u rijeku Bosnu.
Izvršiti sanaciju lijeve obale uređenog korita rijeke Ribnice izgradnjom potpornih zidova između puta i riječnog korita, s tim da bi trebalo vršiti sanaciju po prioritetima – najkritičnija mjesta.

Rijeka Bukovica

U toku poplava došlo je do odnošenja desne obale rijeke Bukovice i odnošenja puta u dužini od 700m, (put prema vodozahvatu Bukovica), te stvaranja riječnih nanosa nizvodno. U cilju sanacije i poduzimanja potrebnih mjera za sprječavanje nastanka šteta od poplave potrebno je:

Izvršiti interventno uklanjanje vučenog nanosa u koritu rijeke radi povećanja protoka i formiranja normalnog riječnog korita.
Izvršiti nasipanje desne obale rijeke i ponovno formiranje puta prema vodozahvatu Bukovica.

Potoci

Osim štete izazvane poplavom rijeka i potoci su nanijeli veliku štetu u naseljima kroz koja protiču. U cilju sanacije i poduzimanja potrebnih mjera za sprječavanje  nastanka šteta od poplave potrebno je:

Izvršiti interventno uklanjanje vučenog nanosa u koritima potoka radi povećanja protoka i formiranja normalnog korita.
Izvršiti uređenje korita potoka u naseljenim mjestima.

16. ZAVRŠNA RAZMATRANJA

U toku borbe protiv poplava i vodene bujice, bez obzira na teške okolnosti, Općinski štab civilne zaštite Kakanj je postavio i realizirao veoma ozbiljan i učinkovit sistem djelovanja. Kakanj bez obzira na teškoće ipak nije postao grad-slučaj jer su poredani prioriteti, uvezan sistem, angažirana mehanizacija, a u svemu tome posebna uloga pripada građanima i privrednim subjektima koji su se organizirali, uključili se u aktivnosti i zajedno sa Općinskim štabom CZ-a vodili grčevitu borbu. Obzirom da su sistemske aktivnosti sagledavanja, evidencije i procjene šteta u toku, ova informacija ima preliminarni karakter.

17. AKTIVNOSTI NA SANACIJI POSLJEDICA U BUDUĆEM PERIODU

Shodno obimu i intenzitetu prirodne nesreće, predstoje nam ozbiljne aktivnosti na:

  • zbrinjavanju porodica koje su ostale bez domova;
  • sagledavanju stanja klizišta i mogućnosti za sanaciju i zaštitu objekata u zonama klizišta koji se mogu sačuvati i popraviti kako bi bili uslovni za stanovanje.
  • popravci putne infrastrukture prema prioritetima i mogućnostima;
  • sveobuhvatnom sagledavanju korita rijeka i potoka i na njihovom uređenju;
  • jačanju i opremanju struktura koje se nalaze u sistemu zaštite i spašavanja.

Sve navedeno rješavat će se shodno mogućnostima Budžeta Općine Kakanj, a prioritet će se staviti na apliciranje prema višim nivoima vlasti i fondovima međunarodne pomoći obzirom na činjenicu da kakanjska lokalna zajednica objektivno gledano ne može sama sanirati strahovite posljedice prirodne nesreće.

Press Općine/Kaportal.ba