Načelnik Aldin Šljivo odao počast istaknutim kakanjskim antifašistima

Načelnik Općine Kakanj Aldin Šljivo jutros rano radni dan je počeo polaganjem cvijeća na spomen-obilježja istaknutim antifašistima Ivi Loli Ribaru, Mehmedu Skopljaku i Rudiju Čajavecu.

Želja načelnika je bila na 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope iskazati počast, ali i skrenuti više pažnje na ova kakanjska spomen-obilježja koja su u značajnoj mjeri zaboravljena, a ne bi smjela biti.

Spomen-obilježje Ivi Loli Ribaru se nalazi ispred zgrade stare direkcije Rudnika mrkog uglja Kakanj, tačno na mjestu na kojem je Ribar 29. juna 1943. godine, prilikom prvog oslobođenja Kaknja, oduševio kakanjski narod svojim govorom, te tako u potpunosti promijenio njihov odnos prema Narodnooslobodilačkom pokretu. Nekoliko mjeseci poslije, 27. novembra 1943. godine, Ivo Lola Ribar je poginuo na Glamočkom polju. Na partizanski avion koji se spremao da poleti i u kojem se nalazio Ivo Lola Ribar iznenada se ustremio njemački ratni avion „henšel“ koji je izbacio smrtonosni teret. Poslije je ustanovljeno da se radilo o izdaji i dojavi vremena polijetanja partizanskog aviona.

Spomen-obilježje Mehmedu Skopljaku se nalazi u istoimenoj kakanjskoj ulici. Mehmed Skopljak je rođen 1922. godine u Visokom. Nakon završene osnovne škole stupio je na izučavanje krojačkog zanata. Međutim, zbog nježnog zdravlja trogodišnje naukovanje je ostavilo odraza na njegov krhki organizam. Zbog toga je napustio ovaj zanat i otišao u Kakanj da radi kod brata u trgovini. Bilo je to 1936. godine, a u Kaknju je ostao do 1941. godine. 1941. godine odlazi u Sarajevo po nalogu antifašističkog pokreta da radi takođe u bratovoj radnji. Ubrzo odlazi na područje Konjica i Mostara gdje formira miliciju za koju od Talijana dobija oružja. Oružje je poslije proslijedio partizanskom odredu. Aprila 1942. godine dok je boravio u Bjelimićima kod Konjica desila se izdaja milicije pa oružnici opkoljavaju kuću u kojoj se nalazio Mehmed Skopljak i njegovih 6 saboraca. Razvila se žestoka borba, neprijatelj pali kuću, pa su Mehmed Skopljak i saborci bili prisiljeni pokušati proboj. Tom prilikom oružnici Mehmeda Skopljaka hvataju živog i odmah ga ubijaju.

Spomen-obilježje Rudiju Čajavecu se nalazi ispred Muzeja Kaknja. Rudolf Rudi Čajavec je bio partizanski avijatičar koji se, uz Franju Kluza, smatra jednim od pionira partizanskog vazduhoplovstva.
Rođen je 1. aprila 1911. godine u Zgošći kod Kaknja. Otac Pavo i majka Anka imali su osim Rudija, i sina Dragutina i kćerke Paulu i Olgu.
Rudio je završio Gimnaziju nakon koje nastavlja studij i završava pravo. Vojsku je služio u Novom Sadu. Iz vojske je izašao kao vazduhoplovni potporučnik-pilot. Službovao je u raznim ustanovama, a 1939. godine odlazi u Francusku u želji da na Sorboni doktorira pravne nauke. Nakon kapitulacije Francuske vraća se u zemlju i dobiva namještenje u Splitu. Poslije kapitulacije Jugoslavije, aprila 1941. godine, nalazi se u Banja Luci kao šef Ureda za kolonizaciju. Uspostavlja vezu sa narodnooslobodilačkim pokretom , pronalazi način i dostavlja municiju, sanitetski materijal i obavještenja na slobodnu teritoriju. Na Banjalučkom aerodromu povezao se sa Franjom Kluzom , pilotom, i aviomehaničerem Milutinom Jazbecom s kojima priprema prelijetanje na slobodnu teritoriju. To im uspijeva u maju 1942. godine, avionom „BREGE 19“ – slijeću na aerodrom Urije kod Prijedora među partizane.
Tokom prvog borbenog leta 4. jula 1942. godine Rudi Čajavec baca letke iznad Banja Luke i napada aerodrom „Zalužani“. U posljednjem napadu Rudi je ranjen i ne uspijeva da se prebaci na slobodnu teritoriju, zato prinudno slijeće kod sela Kadinjana. Četnici ga opkoljavaju. Da ime ne padne živ u ruke – izvršava samoubistvo.Odlikovan je Spomenicom 1941, Ordenom narodnog heroja i Ordenom zasluga za narod prvog reda. U periodu postojanja SFRJ izdata je poštanska markica sa likom Rudija Čajaveca i Franje Kluza.