Mirsad Zaimović: Dobit BH Telecoma u 2016. iznosi 76 miliona KM

8560

Bruto dobit BH Telecoma u 2016. godini iznosi 76 miliona KM i ona je šest miliona KM veća od planirane dobiti, kaže u intervjuu za Klix.ba generalni direktor BH Telecoma Mirsad Zaimović.

Proteklu poslovnu godinu generalni direktor BH Telecoma ocjenjuje uspješnom s obzirom na sve okolnosti koje prate ovaj biznis.

Planirana dobit u 2016. je nešto niža u odnosu na 2015. jer se uprava odlučila za veće troškove u programu lojalnosti korisnika, ali i poboljšanja kvalitete programa sve popularnije Moje TV.

“Ova razlika od desetak miliona kada su u pitanju veći troškovi dovela je do nešto manje dobiti, ali su veći troškovi išli isključivo u korist korisnika”, kaže Zaimović koji dodaje da su na pola godine imali situaciju koju nisu mogli planirati – mjere Regulatorne agencije za komunikacije koje su BH Telecomu smanjile prihode za oko 7,5 miliona KM. Ukupni prihodi su na nivou od 545 miliona KM što je za 0,4 posto manje nego u 2015.

“Mi smo jedna od rijetkih kompanija, ne samo u BiH i regionu već i šire, koja je u ovoj oblasti uspjela stabilizirati prihode zahvaljujući povećanju broja korisnika”, kaže Zaimović uz napomenu da su u mobilnoj telefoniji dostigli učešće od 47 posto na bh. tržištu što je rekord u posljednjih 10 godina.

Što se tiče broja korisnika trendovi su nastavljeni. Iz godine u godinu raste broj korisnika Moje TV a na kraju 2016. bilo ih je oko 170.000, dok je struktura korisnika mobilne telefonije popravljena u korist postpaid korisnika. BH Telecom ima oko 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije od čega je oko 200.000 postpaid korisnika. Kao i prethodnih godina opada broj korisnika fiksne telefonije.

“Najveći izazov su svakako OTT usluge (Viber i sl.) tako da imamo veći broj korisnika, ali manji prihod po korisniku od mobilne telefonije, a kod nas mobilna telefonija nosi oko 50 posto ukupnih prihoda”, kaže Zaimović. U kontekstu povećanja broja korisnika svakako bi bilo značajno uvođenje 4G mreže pri čemu je BiH, uz Ukrajinu, jedina evropska zemlja bez 4G mreže. Generalni direktor BH Telecoma kaže da se čekaju adekvatne odluke Vijeća ministara BIH i RAK-a dok je BH Telecom spreman da istog trenutka krene u uvođenje 4G mreže.

Zaimović vjeruje da će BH Telecom ostati lider na tržištu po prihodima, a ukupna neto dobit će na kraju biti oko 102 miliona KM zbog sudske presude u toku 2015. kojom je naređeno vraćanje prihoda od PDV-a u korist BH Telecoma.

Ključna stvar koja se za BH Telecom desila u 2016. prema mišljenju Zaimovića, jeste stabilizacija prihoda u biznisu koji pada već deset godina.

“Uzmite primjer Deutsche Telekoma čiji su prihodi pali za oko 10 milijardi u odnosu na 2003. godinu, to je svjetski trend. Kada pogledamo okruženje i kada uzmemo u obzir ulogu OTT usluga najvećim uspjehom možemo smatrati stabilizaciju prihoda”, kaže Zaimović uz napomenu da je napravljeno poboljšanje strukture aktive.

Naime, nova uprava je zatekla zalihe u vrijednosti oko 87 miliona KM, dok su sada one skoro prepolovljene i iznose 51 miliona KM dok je razlika prešla u novčana sredstva pri čemu je otpis zaliha doveo i do povećanja troškova.

“Bile su to ogromne zalihe, teško je procijeniti zašto se to radilo tako. U nekim slučajevima postoje osnovane sumnje da se nabavljalo samo zbog nabavljanja”, kaže Zaimović.

Broj zaposlenih u BH Telecomu je i dalje u opadanju, pri čemu je 150 zaposlenih manje u odnosu na 2014. godinu kada je došla nova uprava. Zaimović kaže kako je njihovo opredjeljenje ka digitalizaciji što će olakšati korisnicima, ali i smanjiti troškove BH Telecoma.

Najveća konkurencija telekom operaterima svakako su OTT usluge. U 2016. korisnici BH Telecoma poslali su oko 800.000 sms poruka, dok je prije samo nekoliko godina taj broj iznosio oko dvije milijarde.

Zbog toga se BH Telecom, ali i telekomi u svijetu, okreću diversifikaciji usluga. ICT usluge su polje u kojem BH Telecom vidi svoju šansu, a radi se i u saradnji s bankama kako bi se u sektoru bankarstva ponudile nove usluge.

“I u 2017. planiramo daljnju diversifikaciju djelatnosti kako bismo amortizirali pad prihoda. Najbolje bi bilo da ulažemo u djelatnosti koje su bliže telekomunikacijskim uslugama, ali u regionu imamo telekome koji prodaju struju ili su vlasnici solane”, kaže Zaimović.

Vlada FBiH se obavezala na “dubinsku analizu” stanja u BH Telecomu. Zaimović kaže da analiza još nije započela, a trenutno su u završnoj fazi pregovori o povjerljivosti sa Svjetskom bankom.

“Našu vanjsku reviziju radi KPMG, tako da su svi ti podaci uglavnom dostupni. Jedino se bojim da se ne desi nešto što smo imali 2003. kada je Vlada FBiH podigla kredit kako bi platila strane stručnjake da izrade strategiju za 15 strateških firmi kao što su KTK, Krivaja… Danas je svaka od tih firmi, ali baš svaka, u gorem stanju nego 2003. Mi nemamo ništa protiv ni jednog vanjskog uvida”, pojašnjava Zaimović.

Vlada FBiH tvrdi da se neće u ovom mandatu ići u privatizaciju BH Telecoma, ali se svako malo pojave informacije da bi se ipak moglo ići u neki vid privatizacije.

Zaimović kaže kako iz razgovora s ljudima iz Vlade FBiH zaključuje da u ovom mandatu nema privatizacije BH Telecoma izuzev djelimične privatizacije.

“U tom slučaju uveo bi se neki od velikih igrača u ovoj oblasti i to nije loša ideja. S nekim velikim operaterima mi bismo dobili neke resurse koje sada nemamo, prije svega u oblasti znanja, IT rješenja, nabavki. Ta opcija nije još detaljno razmatrana i razrađena i koliko sam shvatio o njoj bi se razgovaralo nakon okončanja dubinske analize”, kaže Zaimović.