Iz Općine Kakanj poručuju: Romi i Romkinje su jednaki i ravnopravni stanovnici ove općine

Zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje, zdravstveno osiguranje, obrazovanje problemi su sa kojima se Romi, pripadnici najbrojnije i najugroženije nacionalne manjine u BiH, najčešće susreću.

Kao takvi, ovi problemi su međusobno povezani i od rješavanja jednog, zavisi i rješavanje drugog. Međutim, živimo u državi koja je na rubu egistencije, tako da rad na rješavanju bilo kojeg od navedenih problema, možemo predstaviti kao uspjeh.

Krov nad glavom je svakako krucijalno pitanje od kojeg zavisi socijalna zaštita i zdravstveno osiguranje, a i jedan je od preduslova za uključivanje romske djece u sistem obrazovanja.

Prema podacima Misije OSCE-a u BiH, od 2014. godine u našoj zemlji živi ukupno 35.644 Roma u 7.225 porodica. Bez adekvatnog smještaja je 2.837 porodica, od kojih je 736 porodica beskućnika.

Do sada je iz budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH od 2009. do 2018. godine izdvojeno ukupno 13,533,000.00 KM za stambeno zbrinjavanje Roma, od čega je sanirano/izgrađeno 578 stambenih jedinica, a 1127 porodica su korisnici infrastrukturnih projekata.

Lokalne politike sredstvo ostvarenja vizija i planova

Kada govorimo o stambenom zbrinjavanju Roma i Romkinja, kao primjer dobre prakse i primjer kako lokalne zajednice trebaju rješavati jedan od važnih problema ove nacionalne manjine jeste Općina Kakanj.

Općina Kakanj je zajednica u kojoj živi veliki boroj pripadnika romske nacionalne manjine. Procjenjuje se da u Kaknju živi oko 3000 Roma i Romkinja, a većina njih je smještena u naselju Varda, koji se nalazi u samom centru grada.

Problemi ove romske zajednice su isti kao i u svim zajednicama gdje su Romi i Romkinje najbrojnija nacionalna manjina. Međutim, ova lokalna zajednica se može pohvaliti aktivnim rješavanjem stambenog zbrinjavanja romskih porodica.

Prve prave rezultate mogli smo vidjeti 2014. godine kada su u Vardi izgrađene dvije zgrade za socijalno ugrožene porodice sa ukupno 12 stanova u kojima je zbrinuto 58 osoba.

Nakon toga, usljedila je izgradnja još 4 takve zgrade sa 44 stana, a trenutno je u toku izgradnja i 7. po redu zgrade za socijalno ugrožene pripadnike romske nacionalne manjine u Kaknju.

„Po pitanju saradnje sa Općinom Kakanj, Ministarstvo je u potpunosti zadovoljno sa saradnjom, inicijativama i aktivnostima koje provodimo zajedno sa tom lokalnom zajednicom. Posebno ističemo dosadašnju spremnost Općine Kakanj za udruživanjem sredstava sa Ministarstvom i švajcarskim Caritas-om u cilju izgradnje što većeg broja stambenih objekata za Rome. Kao rezultat tako dobre saradnje, ističemo naselje Vardu gdje je do sad izgrađeno 6 stambenih objekata, a u toku je izgradnja i sedme zgrade“, rekao je Želimir Lalić iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Želimir Lalić

Realizacija ovog projekta počela je za vrijeme mandata bivšeg načelnika Nermina Mandre. Aktivnosti su počele izradom Regulacionog plana Varde kao baznog dokumenta za uređenje, te urbano i infrastrukturno unapređenje ovog područja.

“Prvi i najvažniji korak je bio uspostaviti iskren, pošten i odgovoran odnos prema romskom narodu što znači da smo sa našim sugrađanima Romima uspostavili otvoren dijalog i komunikaciju. Drugi važan korak bio je odbaciti strahove i stereotipe kako ne treba imati vizije i kako ne treba osmišljavati velike projekte, jer nema i neće biti novca. I treći važan korak bio je definirati konkretne lokalne politike kao sredstvo ostvarenja naših vizija i planova”, rekao je Nermin Mandra dok je bio na čelu Opštine Kaknj.

Bivši načelnik je svojom politikom, hrabrošću, voljom, ali i željom da osigura bolju budućnost Romima i Romkinjama u Kaknju, napravio prekretnicu u životima mještana Varde koji su do tada živjeli u neuslovnim kućicama, bez osnovih sredstava.

Ovu politiku nastavio je i sadašnji načelnik Općine Kakanj, Aldin Šljivo, koji trenutno predvodi aktivnosti na izgradnji sedme zgrade.

„Kada je na poziciju Općinskog načelnika došao gospodin Nermin Mandra i uz ozbiljnu administraciju skrenula se pažnja i na tu problematiku kao i na donatore da se uspije dobiti povjerenje i da se krene sa ulaganjima većih finansijskih sredstava na području naše općine. Kada sam došao na poziciju Općinskog načelnika prije 5 mjeseci, nastavio sam takvu politiku. Zaista smatram da je stambeno zbrinjavanje jedan od glavnih problema, odnosno dom svake porodice, svakog dijeteta je nešto što je osnovni preduslov za rješavanje svih drugih problema“, rekao je načelnik Općine Kakanj Aldin Šljivo.

Iz neuslovnih kućica do savremenih stanova

Vlasti ove općine tako pokušavaju riješiti problem trajnog zbrinjavanja pripadnika najbrojnije romske zajednice u Bosni i Hercegovini, po čemu su među vodećim u državi. Naselje Varda je niknulo na bivšem odlagalištu tzv. haldije, otpada koji se dobiva pri proizvodnji ugljena.

Zemina Vehabović je predsjednica Savjeta mjesne zajednice Varda koja se brine i radi za dobrobit mještana ovog naselja. Ona je iskazala zadovoljstvo vlastima ove lokalne zajednice i radom Općinskog načelnika Aldina Šljive.

Zemina Vehabović

„Ovdje se radi već sedma stambena jedinica gdje će boraviti porodice romske populacije. Veliki je broj Roma koji nemaju stambenu jedinicu, ali se nadam da ovi koji su dobili stanove, da su zadovoljni“, rekla je Zemina Vehabović, predsjednica Savjeta mjesne zajednice Varda.

Kada smo razgovarali o stanju u naselju Varda prije početka izgradnje stambenih zgrada, dobili smo deteljan opis kako su Romi i Romkinje prije živjeli. To su bile trošne kučice koje nisu zadovoljavale ni osnove uslove za život. Bez vode, struje i ostalih komunalija.

Ramić Sabina jedna je od korisnika stanova u naselju Varda koja živi u u 9.članoj porodici i  kaže da je zadovoljna ako uzme u obzir kako su prije živjeli.

Međutim ona ističe problem plaćanja režija, jer su svi u obitelji nezaposleni i nemaju prihoda kako bi mogli platiti osnovne komunalije.

„Zadovoljna sam, ali su nam problem režije. Nema posla, da ima neki posao da se radi, mi ne bježimo od posla“, dodaje Sabina.

Đula Smaka je također korisnica stana u kojem živi 10 članova.

„Prije smo živjeli u kući dimenzija 3, 70 m sa 3,50 m. Spavali smo na spužvama, redali se kao sardine, jedno do drugog. Nismo imali ni struje ni vode. Imali smo jednu česmu napolju i tu smo točili vodu“, objašnjava Đula.

Đula je iskazala svoje nazadvoljstvo susjedima i njihovim ponašanjem u pogledu održavanja čistoće u haostorima, te time kako većina njih uništava stambene objekte.

Javni i transparentni kriteriji za dodjelu stanova

Općinske vlasti strogo se drže pravila u procesu stambenog zbrinjavanja. U raspisanom javnom pozivu tačno su definisani kriteriji i način dodjele stanova. Cijeli ovaj postupak provodi se javno i transparentno.

Đula Smaka

Fazila Ramić je aplicirala za dodjelu stambenog objekta u sedmoj zgradi. Ona je samohrana majka dvoje male djece, a trenutno živi sa ocem i majkom koji žive u jednom od stanova za socijalnih stanova.

„Očekujem barem jednu sobicu da dobijem i na tome bih bila zahvalna samo da imam sa svojom djecom krov nad glavom“, rekla je ona.

Izgradnja novih objekata za stambeno zbrinjavanje socijalno ugroženih porodica Roma rezultira stvaranjem uslova za rušenje bespravno izgrađenih i neuslovnih objekata u naselju Varda. U proteklom periodu uklonjen je značajan broj ovakvih objekata.

Posebna senzibilnost prema mladima romske nacionalnosti

Nije samo stambeno zbrinjavanje jedini oblik pomoći koji Općina Kakanj pruža svojim građanima romske nacionalnosti. Ono što je posebno značajno jeste to da učenici srednjih škola i studenti romske nacionalne manjine automatski stiču pravo na stipendiju, bez bodovanja.

Također, u naselju Varda  realiziran je i projekat “Oaza” u okviru kojeg je ilegalna deponija smeća i zapuštena zona oko pomoćnog stadiona FK “Rudar” pretvorena u edukativno-rekreativno-zabavni park.

„Kada su u pitanju planovi za budućnost prema Lokalnom akcionom planu koji je sproveden u prethodom periodu, u planu je da radimo dnevni odgojni centar za djecu romske nacionalnosti. I sami znamo da je veliki broj djece izložen prosijačenju, taj centar bi ih od malih nogu učio savremenom sistemu življena bez ikakve potrebe za tim vidom snalaženja. Naša obaveza u narednom periodu je da pronađemo lokaciju, da iznađemo finansijska sredstva i da u tom pravcu djelujemo“, rekao je načelnik Općine Kakanj Aldin Šljivo.

Aldin Šljivo, načelnik Općine Kakanj

Jednakost i jednakopravnost je put ka uspješnijoj socijalnoj integraciji onih koji su godinama diskriminirani i marginalizirani.

Iz Kaknja je poslana snažna poruka, govori se o uspjehu Općine koja je na svom primjeru pokazala da Ostali nisu i ne smiju biti samo statistika, da su Romi i Romkinje jednaki i ravnopravni stanovnici ove općine.

Prilog je nastao u okviru zajedničkih produkcijskih aktivnosti Medijskog istraživačkog centra iz Niša i Romskog portala UDAR